Globalna financijska imovina privatnih kućanstava povećala se 2023. za 7,6 posto. Istaknuto je to kao neočekivano dobar rezultat u Allianzovu izvješću o globalnom bogatstvu, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.

“Godinu 2023. obilježila su znatno manja ulaganja. No gospodarstva su pokazala otpornost, a tržišta su čak i znatno porasla. U tom kontekstu globalna financijska imovina privatnih kućanstava zabilježila je rekordan rast. Rast od 7,6 posto više je nego nadoknadio gubitke od prošle godine (-3,5 %). Ukupna financijska imovina iznosila je 239 bilijuna eura na kraju 2023. Tri glavne kategorije imovine imale su nejednak rast. Vrijednosni papiri (11 %) i osiguranje/mirovine (6,2 %) imali su koristi od rasta burze i viših stopa te su porasli znatno brže od prosjeka posljednjih deset godina. S druge strane, rast bankovnih depozita pao je na 4,6 posto nakon velikog rasta tijekom pandemijskih godina, zabilježivši jedno od najnižih povećanja u posljednjih 20 godina", navodi se u izvješću.

Financijska imovina hrvatskih kućanstava povećala se za 7,4 posto, što je dvostruko više nego prethodne godine. Glavni pokretač bili su osiguranje/mirovine (14 %) i vrijednosni papiri (12,5 %). "Udio osiguranja/mirovina u portfelju hrvatskih kućanstava posljednjih se godina stalno povećavao te je krajem 2023. dosegnuo 28 posto. Međutim, bankovni depoziti i dalje su najveća kategorija imovine (udio od 46 %), ali su zabilježili slab rast od 1,5 posto, najslabiji rast od vremena globalne financijske krize. U suprotnosti s globalnim trendom, nova ulaganja u štednju povećala su se u Hrvatskoj za 33 posto, na 5,4 milijarde eura. "Međutim, hrvatski štediše prepolovili su nova ulaganja u bankovne depozite, uz znatno povećanje novih ulaganja u osiguranje/mirovine i vrijednosne papire, za 70 posto i 113 posto. Kao i drugi štediše, u vrijeme promjena kamatnih stopa hrvatska su kućanstva izbjegavala dionice i okrenula se obveznicama i, u manjoj mjeri, investicijskim fondovima", navodi se u Allianzovu izvješću.

U realnim vrijednostima slika nije više toliko pozitivna: usklađeno za inflaciju, financijska imovina smanjila se za 0,9 posto. U usporedbi s razinama iz 2020. kupovna moć financijske imovine na kraju 2023. i dalje je manja 0,4 posto. Hrvatski štediše imali su tri godine gubitka, upozorava se u analizi. Također, rast obveza porastao je u 2023. na 9,5 posto, što je najbrži rast od uspješnijih vremena prije globalne financijske krize. Međutim, s 32 posto udio duga i dalje je 10 postotnih bodova ispod razine u to vrijeme. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 16.410 eura Hrvatska je ostala na 34. mjestu ljestvice najbogatijih 20 zemalja, stoji u izvješću o globalnom bogatstvu. Za usporedbu, na prvom su mjestu ljestvice Sjedinjene Američke Države s neto financijskom imovinom po stanovniku od 260.320 eura. Primjerice, Njemačka je na 18. mjestu, i u toj je zemlji imovina po stanovniku 69.060 eura.