Tržište rada u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj suočava se s konstantnom potrebom za radnom snagom, posebno u segmentima skupljanja, reciklaže i zbrinjavanja otpada. Trenutna stopa registrirane nezaposlenosti je 5,6 posto.

“Nedostatak kvalificiranih radnika izazov je koji ograničava učinkovitost i rast sektora”, istaknuo je Alan Sanković, direktor Komunalca d.o.o. Jurdani.

Kako privući nove radnike?

Govoreći o perspektivi tržišta rada u sektoru gospodarenja otpadom, Sanković je naglasio da Hrvatska kao članica Europske unije mora uskladiti svoje politike gospodarenja otpadom s EU direktivama, što uključuje ciljeve za reciklažu i smanjenje odlaganja otpada, a uvođenje strožih regulacija i standarda povećava potrebu za specijaliziranom radnom snagom.

Problem je, kaže, što se poslovi u gospodarenju otpadom često percipiraju kao fizički zahtjevni i manje atraktivni, što otežava privlačenje novih radnika. Također, nedostatak specijaliziranih obrazovnih programa i treninga za radnike u tom sektoru dovodi do manjka kvalificiranih stručnjaka.

Radnici se često suočavaju s neadekvatnim radnim uvjetima i sigurnosnim rizicima, što može smanjiti njihovu produktivnost i motivaciju.

S druge strane, kaže Sanković, rast svijesti o održivosti i zaštiti okoliša stvara nove prilike za zapošljavanje u zelenim poslovima, uključujući gospodarenje otpadom. Također, inovacije i razvoj novih tehnologija za reciklažu i zbrinjavanje otpada otvaraju nova radna mjesta i zahtijevaju specijaliziranu radnu snagu. EU fondovi i nacionalni programi za zaštitu okoliša i održivi razvoj pružaju financijsku podršku projektima u gospodarenju otpadom, što može povećati zapošljavanje, a uvođenje digitalnih alata i automatiziranih sustava može povećati učinkovitost operacija i stvoriti potrebu za novim vještinama među radnicima.

Andrea Ilakovac

Sanković ističe kako se u gospodarenju otpadom zbog sve strožih ekoloških standarda i ciljeva Europske unije za reciklažu i smanjenje otpada očekuje rast zapošljavanja. Porast složenosti u procesima reciklaže i zbrinjavanja otpada zahtijevat će sve više specijaliziranih radnika s tehničkim i znanstvenim znanjima.

Atraktivnost poslova u tom sektoru mogu povećati veća ulaganja u sigurnost na radu i radne uvjete, smatra Sanković.

Kako bi se privukli i zadržali radnici, kaže kako je potrebno osigurati konkurentne plaće, a kako bi se smanjio rizik od ozljeda i poboljšali radni uvjeti, potrebno je ulaganje u sigurnosnu opremu i obuku.

Za povećanje privlačnosti tog sektora potrebno je pružanje zdravstvenog osiguranja, plaćenih bolovanja i drugih socijalnih beneficija. Potrebno je organizirati redovite tečajeve i radionice za radnike kako bi se unaprijedile njihove vještine i znanja vezana uz gospodarenje otpadom, a uvođenje programa certifikacije za specifične vještine u gospodarenju otpadom moglo bi povećati profesionalnost i priznavanje struke.

Potrebno je i partnerstvo s tehničkim školama i fakultetima kako bi se razvili obrazovni programi usmjereni na gospodarenje otpadom i održivost te provođenje kampanja za podizanje svijesti o važnosti gospodarenja otpadom i predstavljanje tog sektora kao perspektivnog i važnog za zajednicu.

Sanković se zauzeo i za aktivnu promociju dostupnih radnih mjesta različitim kanalima – preko društvenih mreža, sajmova zapošljavanja, lokalnih medija.

Istaknuo je i važnost implementacije novih tehnologija i automatizacije u procese gospodarenja otpadom kako bi se povećala učinkovitost i smanjio fizički napor radnika te korištenja softverskih rješenja za upravljanje radnim zadatcima, praćenje učinka i optimizaciju logistike.

Potrebni su, kaže, i poticaji za poslodavce – davanje poreznih olakšica i subvencija tvrtkama koje ulažu u poboljšanje uvjeta rada i obuku svojih radnika.

Također su potrebni osebni programi za poticanje zapošljavanja mladih u sektoru gospodarenja otpadom, uključujući pripravničke programe i subvencionirane plaće.

Sanković se zauzeo i za aktivno uključivanje sindikata u procese donošenja odluka vezanih uz radne uvjete, plaće i beneficije te za uključivanje lokalnih zajednica i organizacija u planiranje i provedbu programa gospodarenja otpadom kako bi se osigurala široka podrška i sudjelovanje.

Nedostaje dosljedna migracijska politika

Što se tiče stranih radnika u gospodarenju otpadom, Sanković kaže da u Hrvatskoj nije pravovremeno prepoznat problem nedostatka radne snage, a i danas ga se ne percipira na odgovarajući način, te se nije na vrijeme osigurala mogućnost priljeva radne snage iz susjednih zemalja. Zbog toga se radna snaga iz okruženja iselila u razvijenije zemlje, a poslodavci moraju tražiti radnike u dalekim zemljama, drukčije kulture, mentaliteta i jezika. Smatra da takve prepreke rezultiraju gubitkom konkurentnosti te da se uvjeti integracije u Hrvatskoj mogu ocijeniti nepovoljnima.

Općina Bogranovci

“Nedostaje dosljedna migracijska politika usmjerena prema budućnosti koja bi imigraciju radne snage percipirala kao priliku za gospodarski i društveni razvoj. Nedostaju politike koje bi olakšale integraciju radnika migranata i njihovih obitelji u hrvatsko društvo”, smatra Sanković.

“Integracija radnika migranata u hrvatsko društvo velik je izazov jer Hrvatskoj nedostaje dosljedna i prema budućnosti usmjerena migracijska i integracijska politika. Čini se da radnici migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj uživaju poštovanje osnovnih prava i sigurnosti, ali da nemaju jednake mogućnosti. Radnici migranti nemaju valjani pristup profesionalnom razvoju, a potrebno učenje jezika potpuno ovisi o financijskom kapacitetu poslodavaca”, ocijenio je.

Zaključio je kako je perspektiva stranih radnika u Hrvatskoj kompleksna i višeslojna. Iako njihov doprinos gospodarstvu i društvu može biti velik, ističe kako je važno osigurati da strani radnici imaju pravedne uvjete rada i podršku za integraciju jer ćemo time osigurati pozitivne ishode za sve uključene strane i poticati inkluzivno i prosperitetno društvo.

Voditelj Čistoće – podružnice Zagrebačkog holdinga Davor Vić upitao se je li radna snaga u javnoj usluzi gospodarenja otpadom izazov koji nam se “prišuljao iza leđa” ili smo opet propustili naučiti lekcije iz tuđih iskustava.

“U roku od deset godina od zemlje u kojoj vladaju rekordno visoka nezaposlenost, skromne plaće i umjeren obujam javne usluge skupljanja komunalnog otpada zbog njegova neodvajanja postali smo zemlja s manjkom radne snage, dvostruko većim plaćama i povećanim obujmom javne usluge zbog uspostavljenog odvajanja komunalnog otpada”, ocijenio je Vić.

Na pitanja kako zadržati postojeću radnu snagu i kako privući buduću, Vić je, na primjeru Čistoće, rekao da su odgovori na ta pitanja ažuriranje uputa za rad i organizacijskih odnosa, investicije u radnu opremu, unaprjeđenje učinkovitosti u ograničenim uvjetima raspoloživih resursa, digitalizacija terenskog izvještaja o obavljenoj usluzi te unaprjeđenje materijalnih prava radnika povećanjem osnovice i stalnog dodatka, kao i povećanje materijalnih prava radnika (prehrana, nagrada, božićnica, regres).