Hrvatski turizam stalno se razvija, no u razdoblju 2013. - 2018. naročito je brzo rastao kao posljedica dviju okolnosti, tada aktualnih problema kod nekih naših konkurenata poput Turske, Egipta, Tunisa i Grčke i veće vidljivosti Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju. U tih pet godina broj dolazaka stranih turista povećao se s 11 na gotovo 17 milijuna, a broj stranih noćenja s manje od 60 na više od 83 milijuna. Drugim riječima, masa ljudi prvi je put posjetila Hrvatsku. Nakon kraće stagnacije zbog pandemije hrvatski turizam danas ostvaruje još bolje rezultate i u cjelini je uspješniji nego prije COVID-a, tvrdi ekonomski analitičar Ivica Brkljača, s kojim smo razgovarali o ovoj vjerojatno najuspješnijoj turističkoj sezoni do sada.

Mnogi su mediji uporno nametali tezu kako je ovogodišnja turistička sezona bila katastrofalna, ali ste vi od početka tvrdili suprotno. Kakva je zapravo bila ovogodišnja turistička sezona?

Ivica Brkljača, neovisni analitičar

- Ovogodišnja turistička sezona bila je pomalo specifična, no, gledano u cjelini, čini se da će 2024. biti rekordna godina za hrvatski turizam (ostaje još odraditi posezonu pa da damo konačnu ocjenu). Predsezona je odrađena sjajno, imali smo veliki rast dolazaka i noćenja uz izražen rast cijena, a glavni dio sezone, srpanj i kolovoz, bio je na razini prošlogodišnjih fizičkih pokazatelja. Ukupno smo u prvih osam mjeseci ove godine imali rast dolazaka od 4 posto i rast noćenja od 1 posto u odnosu prema istom razdoblju lani. No nisu sve destinacije u Hrvatskoj jednako prošle, a i nautika je u prvih osam mjeseci ove godine malo podbacila, i u tome se možda krije jedan objašnjenja zašto su neki mediji izvještavali o katastrofalnoj sezoni. Istra, Kvarner i Šibensko-kninska županija, primjerice, doista su zabilježili manji pad turističkih noćenja, a Dubrovačko-neretvanska županija imala je rast od preko 5 % i tako pripomogla da na razini cijele Hrvatske ponovno imamo rast. Dubrovački turizam, inače, nije bio dosegnuo pretpandemijske razine, odnosno sporije se oporavljao (zbog prevelike oslonjenosti na aviogoste) od turizma u Dalmaciji, Istri i Kvarneru, te je stoga imao nižu prošlogodišnju “bazu”, koju je lakše prebacio, pa je stoga zabilježio najveći rast u 2024. U svakom slučaju, promatrano na razini Hrvatske, u dosadašnjem dijelu godine imali smo rast turističkih dolazaka i noćenja, a u nekim kraćim razdobljima, kao na početku srpnja, doista smo imali manji broj gostiju, što je bilo dovoljno da se pokrene neopravdana medijska panika.

Što je utjecalo na takav rezultat?

- Raspored vjerskih blagdana i različiti datumi završetka i početka školskih praznika na nama ključnim emitivnim tržištima uvijek znatno utječu na turističke rezultate u Hrvatskoj kada ih uspoređujemo s istim prošlogodišnjim tjednima. Ove godine nam nije išlo naruku ni Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj i Olimpijske igre u Francuskoj, koje su globalno i masovno praćeni sportski događaji (prodani su milijuni ulaznica), što je sigurno moglo odvući dio potencijalnih turista od odmora u Hrvatskoj ili bar utjecati na to da prilagode svoje planove, skrate broj planiranih noćenja u Hrvatskoj i sl. Negativno je utjecala i gospodarska situacija na nekim nama ključnim emitivnim tržištima poput njemačkog i češkog. Njemačka i Češka ljuljaju se na rubu recesije i stoga ne čudi da smo zabilježili pad dolazaka njemačkih i čeških turista za 6 odnosno 7 posto u prvih osam mjeseci ove godine, a rast smo zabilježili kod poljskih (+7 posto) i mađarskih (+9 posto), čija gospodarstva i dalje rastu.

MARTA RUPČIĆ

Ima defetista koji tvrde da se pad određenih kategorija turista dogodio zbog visokih cijena smještaja i usluga te kako će dobit progutati inflacija. Što nam možete reći o tome kao i o očitom rastu fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva? Radi li se tu o povećanju stupnja učinkovitosti sustava ili su neki drugi čimbenici utjecali na rezultat?

- Cijene smještaja i ugostiteljskih usluga su rasle, to nije sporno. Štoviše, u posljednjih pet godina Hrvatska je u prosjeku digla cijene više od svojih mediteranskih konkurenata, a što je mogla jer je i potražnja za hrvatskim turizmom bila viša. No točno je i da troškovi poslovanja jako rastu, ponajprije plaća i sirovina, stoga je pitanje što se događa s dobiti tržišnih sudionika. Priče o tome kako se cijene u smještaju i ugostiteljstvu dižu bez ikakvog rezona i opravdanja potpuno su promašene jer konkurencija u hrvatskom turizmu je golema i nitko ne može bez rezona dići cijene a da ne bude vrlo brzo kažnjen od kupaca, u ovom slučaju turista. Dakle, za rezultate dobiti poduzeća morat ćemo pričekati, no što se tiče prihoda u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva, podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju rast iznosa fiskaliziranih računa od gotovo 13 posto u prvih osam mjeseci ove godine, a čak i sam broj izdanih računa porastao je za 6 posto. To nam pokazuje da teze o tome kako “turisti više ne troše” ili “turisti se ne hrane po restoranima jer im je preskupo” nemaju uporišta u stvarnim podacima. Dakako, sve to ne znači da je svima u turizmu bolje, da su svi smještajni kapaciteti zadovoljavajuće popunjeni, da u svim mjestima ima više turista, da svi ugostitelji dobro posluju itd. Daleko od toga. Pružanje usluga smještaja i ugostiteljstva rizični su poslovni pothvati i sigurno je bilo onih kojima ova godina nije bila dobra. No, promatrano na razini cijelog sektora, podaci su neumoljivi – prihodi u dosadašnjem dijelu godine znatno su porasli u odnosu prema prošlogodišnjima.

MARIO MIHALJEVIĆ

Kako tumačite činjenicu da je promet vozila za vrijeme sezone bio 10 posto veći u odnosu prema prethodnoj turističkoj sezoni? Radi li se tu možda o više individualnih dolazaka ili je posrijedi kombinacija tranzita i nekih drugih okolnosti?

- Moguće je da je bilo više individualnih dolazaka, turisti također kraće ostaju na jednom mjestu, a i nije sav promet vozila na cestama vezan uz dolazak stranih turista u Hrvatsku. U svakom slučaju, podaci o prometu vozila na autocestama i podaci o prometu u zračnim lukama također govore u prilog kako će 2024. biti rekordna godina za hrvatski turizam.

Što mislite kakva je danas struktura inozemnih gostiju kada je riječ o učestalosti dolaska u Hrvatsku?

- Prema podacima iz posljednjeg TOMAS istraživanja iz listopada prošle godine (podaci su prikupljani tokom 2022. i 2023.), u Hrvatskoj je daleko najviše gostiju koji su Hrvatsku posjetili čak sedam ili više puta. Takvih je bilo gotovo 44 posto. Drugi najbrojniji inozemni turisti su oni koji su bili između tri i šest puta u Hrvatskoj, a najmanje je bilo onih koji su bili samo jednom – njih je bilo samo 16 posto.

Trebali li biti zadovoljan takvom strukturom i kako povećati obuhvat?

Zadovoljstvo je vidjeti da su turisti lojalni Hrvatskoj kada se u tako velikom broju iznova vraćaju, što pokazuje da su Hrvati dobri domaćini i znaju zadovoljiti svoje goste. To pokazuju i izvrsne recenzije koje gosti ostavljaju na specijaliziranim platformama poput Airbnba ili Bookinga, gdje Hrvatska kontinuirano odlično stoji u međunarodnoj usporedbi. Zanimljivost iz TOMAS istraživanja je i da turisti istražuju cijelu Hrvatsku, odnosno lojalnost Hrvatskoj znatno je veća od lojalnosti određenoj destinaciji. Drugim riječima, turisti za odmor nekad biraju Rovinj, nekad Mali Lošinj, nekad Split itd., ali većina ih se vraća u Hrvatsku, i na to možemo biti ponosni. No podatak da je u Hrvatskoj najmanje turista koji su bili samo jednom (16 posto) pokazuje da hrvatski turizam itekako ima prostora za daljnji rast, naročito izvan špice sezone. Marketinške aktivnosti uvijek se mogu bolje odrađivati, valja dalje povećavati broj destinacija s izravnom povezanošću i općenito broj operacija u zračnim lukama, a fokus bi trebalo stavljati na gospodarstva koja ostvaruju natprosječne stope gospodarskog rasta jer su potencijal odnosno vjerojatnost da ćemo uspjeti privući nove goste s takvih tržišta već nego u zemljama koje se trenutno muče ostvariti ikakav gospodarski rast.