Agencija Fitch podigla je rejting Hrvatske sa BBB+ na A-, uz stabilne izglede, istaknuvši otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone. I agencija Standard & Poor's podigla je, prije desetak dana, ocjenu hrvatskih dužničkih papira, sa BBB+ na A-, ali uz pozitivne izglede, signaliziravši da bi je mogla u idućih godinu dana ponovo podići. Premijer Andrej Plenković iskazao je zadovoljstvo nalazom Fitcha.

“Nakon S&P, ovo je itekako snažna poruka za naše gospodarstvo, i odgovorno upravljanje javnim financijama. Mi gotovo za dva postotna boda godišnje dižemo postotak razvoja u odnosu prema prosjeku EU-a, čime smo ispunili trećinu političkih ciljeva za ovaj mandat koji tek počinje. To znači rast BDP-a od oko osam milijardi eura godišnje. Usto, Mađarska i niz drugih zemalja su još u kategoriji BBB. Ono što je jako interesantno jest da posebno naglašavaju političku stabilnost, što znači predanost reformskom zamahu.

POVIJESNO NAJVIŠA RAZINA

Plenković: Hrvatsku smo pozicionirali u uski krug zemalja u A kategoriji kreditnog rejtinga

To je odlična poruka građanima - što država ima bolju financijsku reputaciju, to su uvjeti za zaduženje države povoljniji, a ako je tako s državom, to se prelijeva i na rejting jedinica samouprave te povoljnije kamatne stope i za kredite naših građana. Taj efekt dovodi nas u situaciju da smo nakon četiri mjeseca ove Vlade ispunili naše obećanje da ćemo Hrvatsku dovesti na A razinu rejtinga", rekao je. "Hrvatsku smo uspjeli pozicionirati u uski krug zemalja koje su u iznadprosječnoj kreditnoj kvaliteti", zaključuje premijer.

Hina

Ministar financija Marko Primorac ističe kako je ovo velika potpora načinu na koji se vode javne financije. "Kad je riječ o koristima od ovoga, investitori gledaju u prvom redu kvalitetu države, a ona se ogleda baš u podatcima o javnim financijama", rekao je. "Ovo nas stavlja na mapu stranih ulagača, zato smo zadovoljni, ovo je velik uspjeh ne samo Vlade nego i državne administracije. U korištenju NPOO-a među članicama EU-a smo koje najbrže ostvaruju te ciljeve, to je više od 150 različitih indikatora. Dakle, to je priznanje i građanima i poduzetnicima", kaže Primorac.

Ministar Marko Primorac

Hina

Ovo se u dobrom dijelu temelji na snažnoj osobnoj potrošnji i EU novcu, ali na čemu temeljiti razvoj do 2030. godine, pitali su novinari. "Kad je riječ o EU novcu, uz zajedničku blagajnu, više me vesele investicijski procesi na koje dobro reagira naša administracija, jer to je jamac održivosti ovih politika. Naravno da su investicije same generator povećanja produktivnosti svih u Hrvatskoj. I potrošnja je generator zbog ovih aktivnih politika Vlade, a cilj je naravno i povećanje komponente izvoza. No mi smo dugo stagnirali za EU-om po plaćama, a sada i time povećavamo potrošnju. Zato je i porezna reforma u smjeru rasterećivanja plaća, a opterećenja imovine i nekretnina, također prema ocjeni agencija, važan faktor. Jer ako se pravednije podijeli porezni teret, da se optereti bogatije, a rastereti one koji privređuju manje, to jača standard većine građana", kaže Primorac.