Ekstremno vruće ljeto završilo je kako drukčije nego valom ekstremno niske temperature i s obiljem kiše.

Hrvatsku je zahvatila drastična promjena vremena, razlog - premještanje hladnog vala nad Europom prema istoku. Uz velike količine kiše temperatura zraka je, posebno u unutrašnjosti zemlje, znatno pala. Zabilježene su i neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine. U prosjeku je u ovo doba godine uobičajena dnevna temperatura 25 Celzijevih stupnjeva, no i bila je znatno niža - u Osijeku, cijeloj Slavoniji izmjereno je tek deset stupnjeva. Srednja Europa doživjela je poplave zbog prolaska ciklona Borisa.

Zračne mase

Iako smo sada već bezuvjetno spremni prihvatiti kako je sve ovo zbog promjena koje su nastale djelovanjem čovjeka i industrije, klimatolozi ovaj put imaju utemeljeno obrazloženje - atmosferska strujanja. Za HRT pojašnjenje je dao klimatolog, dr. sc. Krešimir Pandžić.

Na području Europe postoji granica između toplije zračne mase na jugu i relativno hladnije zračne mase na sjeveru Europe i ta je granica gotovo postojana. Na njoj nastaju određeni valni poremećaji i dolazi do razmjene zračnih masa od juga na sjever, ovisno o smjeru vjetra ili obrnuto, od sjevera prema jugu. Sada je relativno hladnija zračna masa sa sjevera prodrla na naše područje, a ona je često povezana sa stvaranjem ciklonalnih vrtloga koji u ovom slučaju nastaje na području Sredozemlja zbog položaja Alpi, jer taj hladniji zrak privremeno zastane i on stvara sekundarni vrtlog na području Mediterana. Takve ciklone koje su najčešće vrlo duboke i jake donose na područje Hrvatske znatnije količine oborina, dakle i više od 100 milimetara po četvornom metru. Praćenja vremena pokazuju da su ekstremne prilike sve češće i jače izražene, uključujući i količine oborina, a istovremeno imamo izražene suše.

No posve je jasno kako klimatske promjene već prijete europskom energetskom sustavu, a predviđa se da će te prijetnje u budućnosti rasti. Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena smanjiti potražnja za grijanjem u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi te znatno povećati potražnja za energijom za hlađenje u južnoj Europi, što bi moglo dodatno povećati potražnju za električnom energijom tijekom ljeta.

Povećana nesigurnost

No jasno je kako će intenzivniji i češći toplinski valovi posve promijeniti obrasce energetske ponude i potražnje, često u suprotnim smjerovima. Daljnja povećanja temperature i suše mogu rezultirati smanjenom dostupnošću vode za hlađenje u termoelektranama tijekom ljeta (čime se smanjuje opskrba energijom), a potražnja za klimatizacijom će porasti. Uz to, povećanje razmjera i učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta ugrozit će fizičku energetsku infrastrukturu – nadzemne prijenosne i distribucijske vodove, ali i trafostanice i transformatore.

Klimatske promjene donose i povećanu nesigurnost glede vremenskih obrazaca u Europi, što dugoročno izravno i negativno utječe na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Neki od primjera bili bi uvjeti u kojima ima manje sunca ili vjetra na područjima na kojima ih obično ima više, ili pak utjecaj vrućina i suša na usjeve namijenjene za proizvodnju energije iz biomase.

Predviđa se da će u središnjoj i istočnoj Europi glavni učinak klimatskih promjena biti ekstremne temperature, koje, zajedno sa smanjenjem količine ljetnih oborina, mogu povećati rizik od suša i potražnju za energijom tijekom ljeta. Zbog veće količine oborina tijekom zime, predviđa se da će se povećati intenzitet i učestalost riječnih poplava tijekom zime i proljeća (u raznim regijama). Uz to predviđa se i da će klimatske promjene rezultirati većom varijabilnošću prinosa usjeva i češćim šumskim požarima.