Drukčiji odnos prema struji i plinu
Pred vratima je nova sezona grijanja, ovaj put s porastom cijena energenata od oko deset posto. Ipak, Vlada RH i dalje je stava da će poskupljenje amotrizirati tako da zadrži subvencije za potrošene kilovate struje, plina i "gradskog grijanja". U suprotnom poskupljenje bi išlo i do 30 posto.
No ovo je vjerojatno posjednja sezona u kojoj će se na taj način kreirati iznosi na računima, jer proljetos su zastupnici Europskog parlamenta, u sada već prošlom sazivu, izglasali odluku kojom su usvojili mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, prethodno dogovorene s Vijećem EU-a, a to, između ostalog, znači i da članice Europske unije od iduće godine više neće smjeti uvoditi subvencije za grijanje na fosilna goriva poput nafte ili plina.
Države članice EU-a dobile su i zadatak hitnog donošenja mjera za dekarbonizaciju sustava za grijanje kako bi se u sljedećih 16 godina potpuno ukinulo grijanje na fosilna goriva u privatnim i javnim zgradama, odnosno zabranilo grijanje na plin, naftu i ugljen. Prema podatcima Europske komisije, zgrade u Uniji potroše 40 posto energije i uzrok su 36 posto emisija stakleničkih plinova. Rješavanje problema upravo tih 36 posto europskih emisija CO dodatni je nužan stup Europskog zelenog plana.
Pred potrošačima je, dakle, vrijeme da se počnu racionalno odnositi prema energentima za grijanje i hlađenje.