U ovoj se godini očekuje ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6 posto, sa 3,1 posto iz prošle, objavila je Hrvatska narodna banka u svojoj jesenskoj makroekonomskoj projekciji za Hrvatsku.

Veći dohodak

Snažna ekspanzija hrvatskog gospodarstva prije svega je odraz povećanja domaće potražnje, a HNB je stoga povećao i svoju raniju, lipanjsku projekciju. Ubrzanje rasta treba u ovoj godini, dakle, zahvaliti snažnom rastu osobne potrošnje, podržane, kažu u HNB-u, rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnom intenziviranju investicijske aktivnosti. No, za 2025. i 2026. predviđaju usporavanje rasta, i to u 2025. na 3,2 posto, a u 2026. na 2,7 posto, uz usporavanje ovih komponenti potražnje koje ovoliko dižu rast u 2024. U HNB-u, naime, navode da bi u ovoj godini rast investicija mogao dosegnuti dvoznamenkasti iznos i zamjetno nadmašiti ranije projekcije. No očekuje se zato znatno manji doprinos netoizvoza rastu BDP-a, zbog izraženijeg rasta uvoza, te pada izvoza usluga u prvoj polovini godine. Za taj pad izvoza usluga HNB kaže da je rezultat visoke baze, ali i "prigušenog realnog izvoza turističkih usluga povezanog sa snažnim rastom cijena u uslužnom sektoru, iako bi nominalni prihodi od turizma ove godine mogli dosegnuti rekordne razine".

“Kako je rast domaće potražnje osjetno nadmašio ranija očekivanja, poglavito kada je riječ o investicijama, rast BDP-a za ovu godinu povećan je za 0,4 postotnih bodova u odnosu na projekciju iz lipnja", pojašnjava HNB. Predviđa, međutim, i da bi se "vanjska potražnja, dijelom podržana smanjenjem restriktivnosti monetarne politike, mogla nastaviti oporavljati, a time i hrvatski izvoz roba i usluga".

“Investicije bi također mogle nastaviti rasti, dijelom i zbog daljnjeg priljeva fondova EU-a, ali sporije nego u 2024. U takvim okolnostima očekuje se nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada i robustan rast osobne potrošnje", ističe se u projekciji, pri čemu su rizici najviše vezani uz vanjske čimbenike u obliku eskalacije geopolitičkih napetosti te mogućnosti produljenog razdoblja prigušenog rasta vanjskotrgovinskih partnera.

Popuštanje inflacije

U HNB-u tržište rada u 2024. i dalje vide kao vrlo snažno, pa do kraja godine očekuju dodatno intenziviranje rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, a, kažu, nominalne brutoplaće mogle bi porasti znatno više nego što se očekivalo, na godišnjoj razini za 14,9 posto nominalno, što je na razini 2023. Rast realnih plaća mogao bi ubrzati na 10,8 posto. I nadalje se očekuje postupno usporavanje inflacije u Hrvatskoj, no procjena je u odnosu prema lipanjskoj projekciji - povećana.

“Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2024. više nego prepoloviti (na 3,9 s 8,4 posto u 2023.), uz daljnje smanjenje na 3,4 posto u 2025. i 2,3 posto u 2026.", navodi Hrvatska narodna banka, dodajući ipak da bi se "u ostatku 2024. i početkom 2025., zbog nepovoljnih baznih učinaka te najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja".

Iako je inflacija, kada je riječ o cijenama usluga, i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje pritisaka, kaže HNB. Uglavnom, zaključuje, “projekcija ukupne inflacije povećana je u usporedbi s lipanjskom projekcijom, čime se uvažavaju nešto viša recentna ostvarenja inflacije (poglavito inflacije cijena usluga), snažniji rast plaća s obzirom na ranija očekivanja, kao i najavljeno povećanje cijena energenata koje se administrativno utvrđuju”. Kažu i da bi se snažniji rast plaća od očekivanog mogao preliti u brži rast cijena, najviše usluga, a inflacija bi “mogla biti viša i u slučaju da određeno smanjenje profita poduzeća ne nastavi donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća”.