Cijene hrane bile su gotovo stabilne u kolovozu jer su jeftiniji šećer, meso i žitarice bili protuteža poskupljenju biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je Agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u kolovozu u prosjeku 120,7 bodova i bio je tek neznatno niži u odnosu prema blago revidiranoj vrijednosti u srpnju. U odnosu prema prošlogodišnjem kolovozu pokazivao je pad cijena za 1,1 posto. Najviše su u kolovozu poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,2 posto u odnosu prema srpnju, odražavajući snažnu potražnju za punomasnim lijekom u prahu i sirom.

Poskupjela su i biljna ulja, za 0,8 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 20 mjeseci, jer je rast cijena palmina ulja više nego nadoknadio pojeftinjenje sojina, suncokretova i ulja uljane repice. Najviše je u kolovozu pojeftinio šećer, za čak 4,7 posto u odnosu prema srpnju, odražavajući poboljšane izglede proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, ali i niže cijene sirove nafte. Na kraju mjeseca trend se naglo promijenio zbog požara na poljima šećerne trske u ključnim proizvodnim regijama u Brazilu.

Žitarice su u kolovozu pojeftinile za 0,5 posto, odražavajući pad cijena pšenice u uvjetima slabe međunarodne potražnje i žestoke konkurencije izvoznika, posebno u cjenovno konkurentnoj crnomorskoj regiji. Kukuruz je pak blago poskupio, uglavnom zbog očekivanog negativnog utjecaja toplinskih valova na urod u Europskoj uniji i u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Država, te tješnje ukrajinske ponude na domaćem tržištu, uz sniženu prognozu proizvodnje. Meso je pojeftinilo za 0,7 posto, odražavajući pad cijena mesa peradi i ovčetine zbog slabe uvozne potražnje. Cijene govedine blago su pak porasle.

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno snizio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,781 milijardu tona, što bi značilo da bi se trebala otprilike zadržati na prošlogodišnjoj razini, uz blago snižene procjene uroda krupnozrnatih žitarica, uključujući kukuruz, ponajprije zbog vrućih i suhih vremenskih uvjeta u Europskoj uniji, Meksiku i Ukrajini. Proizvodnja pšenice trebala bi pak biti nešto viša nego što su u FAO-u do sada očekivali i dosegnuti 791,4 milijuna tona, ponajprije zahvaljujući neočekivano dobrom urodu u SAD-u. Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni zadržati na razini 2023/2024. i iznositi 2,852 milijarde tona.

Zalihe žitarica vjerojatno će na kraju nove sezone, u srpnju iduće godine, biti veće 1,2 posto nego na njezinu početku i dosegnuti 890 milijuna tona, izračunali su u FAO-u, blago snizivši dosadašnju procjenu.

Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti za 3,3 posto u odnosu prema prethodnoj 2023./2024. godini, na 485,6 milijuna tona, uglavnom zbog smanjenog obujma trgovine krupnozrnatim žitaricama.