Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 9. rujna, a omogućeno je ulaganje u trezorce ročnosti od 91 dana, pri čemu je ciljani nominalni iznos ukupnog izdanja 250 milijuna eura. I ovaj put postojat će dva kanala upisa - preko 170 poslovnica Fine te digitalne platforme e-riznica. Datum izdanja trezorskih zapisa je 19. rujna, datum dospijeća 19. prosinca, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1000 eura, a godišnji prinos za trezorce ročnosti tri mjeseca je 3,55 posto, izvijestio je u petak potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

“Ponudu trezorskih zapisa predstavljamo prije svega zbog toga što je došlo do ‘iskupa’ trezorskog zapisa koji je bio izdan u lipnju, isplaćen je u četvrtak, a riječ je o oko 280 milijuna eura, pa je ciljani nominalni iznos izdanja koje danas predstavljamo 250 milijuna eura, prije svega s ciljem zadržavanja građana koji su ulagali u trezorske zapise, kako bismo im omogućili reinvestiranje, odnosno ponovno ulaganje onoga što im je bilo isplaćeno. Želimo održati stabilnu bazu ulagača u sektoru stanovništva i, naravno, polako je postupno širiti i nadograđivati”, objasnio je Primorac.

Prinos u ovom izdanju trezoraca od 3,55 posto je manji nego u lipnju ove godine, kada je na tromjesečne trezorce iznosio 3,75 posto. Kao što je već poznato, trezorci se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 991,23 eura. Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu moći zaraditi 8,77 eura. Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 16. rujna do 11 sati, a idućeg će dana od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači.

U oko godinu i pol dana bit će to šesto izdanje vrijednosnih papira države koje će moći kupiti građani, od toga četvrto trezorskih zapisa koje su građani mogli upisati i lanjskog studenog, u veljači 2024., kao i u razdoblju od 27. svibnja do 3. lipnja ove godine, pri čemu je samo u tom najrecentnijem izdanju više od 31 tisuću građana za trezorske zapise uplatilo 828 milijuna eura. U dosadašnja tri izdanja narodnih trezoraca i dva narodnih obveznica sudjelovalo je ukupno oko 150 tisuća građana, a kako je izvijestio Primorac, ukupno je upisano više od četiri milijarde eura, čime se oko 8,5 posto ukupnog javnog duga nalazi u rukama hrvatskih građana.

Prije se država dominantno zaduživala kod institucionalnih ulagača, pa se tako može reći da su banke u konačnici državi posuđivale novac građana, za koji su građani dobivali relativno niske kamatne stope. Na ovaj način građanima je omogućeno ostvarivanje većih kamatnih stopa izravnim ulaganjem u državni dug, istaknuo je Primorac. Pritom je oko 200 milijuna eura kamata koje bi bile isplaćene bankama preusmjereno građanima, dodao je.