Posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije i u šumarstvu, a osim sve češćih oluja i požara tu su i novi nametnici koji ugrožavaju populacije hrasta i jasena, što se sve skupa negativno reflektira i na drvnu industriju, rečeno je na konferenciji Drvna sirovina.

Direktor sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama Krešimir Žagar upozorio je da u posljednjih desetak godina nema vrste drveća u Hrvatskoj koja nije napadnuta nekim novim štetnikom, koji se prije nije pojavljivao, što je posljedica klimatskih promjena, ali i globalnog ubrzanog prometa, u kojem štetnici dolaze s jednog kraja svijeta na drugi. Izdvojio je pojavu hrastove mrežaste stjenice, koja je prisutna u cijeloj Hrvatskoj, došla je iz Sjeverne Amerike, a napada sve vrste hrastova, te izaziva njihovo fiziološko slabljenje.

Tako za nekoliko godina može doći do sušenja velikog broja hrastova, koji su najpoznatija i najvrjednija vrsta drveća u Hrvatskoj, što bi naravno za posljedicu imalo i velike ekonomske štete i probleme drvnoj industriji. Velik problem je i gljiva halara, koja je u Europu stigla iz Kine, napada jasen i također izaziva sušenje, a postoji prijetnja da će Hrvatska za nekoliko godina posve ostati bez populacije tog drveća, upozorio je Žagar.

Tu su i sve prisutnije oluje, pri čemu je ona u srpnju prošle godine "praktično poharala" cijelu Hrvatsku, te prouzročila velike štete, pa tako i na hrastu lužnjaku u spačvanskoj šumi. Velik su problem i veliki požari, koji se također mogu povezati s klimatskim promjenama.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović također je apostrofirao katastrofalne posljedice lanjske oluje na području Slavonije. "Došli smo u situaciju, zbog prevelike količine sirovine na tržištu, da i iz naših šuma sirovina ne može naći mjesto na tržištu po normalnim tržišnim cijenama", izjavio je Bogović.

Što se tiče ogrjeva za građanstvo, Bogović kaže kako je tu situacija povoljna i da sirovine ima u izobilju, pri čemu bi i cijene trebale biti povoljnije no prošlih godina. Bjelin grupacija, poznata po proizvodnji parketa i podova, u Hrvatskoj ima šest tvornica, a kako je izjavio predsjednik Uprave Bjelin industries Hrvatska Robert Žulj, stanje na tržištu je dosta izazovno, prvenstveno glede cijena, koje su, za razliku od prošle godine, "dosta niske".

Najviše su pogođene cijene parketa, to jest podova, jer su skladišta u Europi puna, a s obzirom na određenu stagnaciju u izdavanju novih građevinskih dozvola, posebice u Njemačkoj, nema naznaka da će se te zalihe početi smanjivati. No, napominje Žulj, to toliko ne utječe na Bjelin grupaciju, koja je više orijentirana na tržišta Skandinavije i SAD-a, gdje je situacija drukčija, a kompanija je također počela otvarati neka tržišta u Aziji.