OSIJEK, 09. 10. 2007, SLOBODNA ZONA OSIJEK, POGON BENETTONA, BAZENI ZA PRERADU OTPADNE VODE...snimio GOJKO MITIĆ
GOJKO MITIĆ
3.9.2024., 11:22
HRVATSKA NESLAVNI REKORDER

U pročišćavanju otpadnih voda na začelju smo EU-a

Na sustav pročišćavanja otpadnih voda različitih stupnjeva u Hrvatskoj je, prema dostupnim podatcima, priključeno 43 posto ukupnog stanovništva, a na sustav javne odvodnje 55 posto stanovništva, što je najniža razina u Europskoj uniji, objavljeno je u časopisu Hrvatske vode.

Trenutno stanje pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj na niskoj je razini u usporedbi s većinom zemalja EU-a. Hrvatska mora znatno uložiti u komunalnu infrastrukturu i umnogome primijeniti načela akcijskog plana kružnog gospodarstva u području pročišćavanja otpadnih voda, kaže se u članku koji potpisuju autori s osječkog Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Marija Šperac, Dino Obradović i Luka Juretić.

Najveću priključenost stanovnika na sustav javne odvodnje u EU-u ima Danska, 92 posto, a slijede ju Belgija, Finska i Švedska s između 80 i 90 posto priključenog stanovništva.

Hrvatska ima najmanju priključenost, a jedva za jedan postotak bolju ima Rumunjska. Rumunjska je 2009. godine imala 43 posto priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje, a do 2020. taj je postotak povećala na 56 posto.

ŠTO SU OTPADNE VODE?

Otpadne su vode tekućine koje se sastoje od tekućeg otpada, otopljenog ili emulgiranog u vodi odnosno disperzije krutog otpada u vodi. Otpadne vode potječu iz kućanstava naselja i gradova (uključuju i organski, fekalni otpad), tvornica i industrijskih pogona ili poljoprivrednih djelatnostî. Njihovim ispuštanjem, bilo kanalizacijom (točkasti ispusti) bilo izravnim ispiranjem tla (oborinske otpadne vode), u površinske kopnene vode (rijeke, jezera) ili more može se zagaditi vodeni sustav (akvatorij), odnosno smanjiti njegova uporabna vrijednost, u koji dospijevaju. Opasnost od zagađivanja sprječava se tehnološkim postupcima pročišćavanja otpadnih voda načinom prilagođenim njihovu sastavu. Prvi sustav pročišćavanja odvaja raspršene krute čestice otpada iz otpadne vode taloženjem. Drugi sustav izlaže otpadne vode prozračivanju, čime se oksidiraju otopljene tvari, ili se na njih djeluje kemikalijama (npr. neutralizacija kiselina ili lužina, kloriranje, obradba solima željeza). Treći je sustav biološko pročišćavanje, kojim se s pomoću odabranih bakterija razgrađuju organske tvari iz otpadnih voda. Otpadne vode iz kućanstava vrlo su raznolika sastava i sadrže velik udio organskoga (razgradljivog) otpada, za razgradnju kojega je potrebna velika količina kisika.

Pročišćavanjem otpadnih voda u Hrvatskoj su obuhvaćena 1.842.884 stanovnika, koja su priključena na 195 aktivnih komunalnih uređaja za pročišćavanje.

Na vodnom području rijeke Dunav prevladava drugi stupanj pročišćavanja, a na jadranskom vodnom području prethodni stupanj pročišćavanja s podmorskim ispustom. Postoji još 18 izgrađenih uređaja za pročišćavanje koji nisu u funkciji, kaže se.

U Hrvatskoj više od 5,3 tisuća naselja ima manje od po 500 stanovnika i u njima zajedno živi oko 800.000 stanovnika. U tim naseljima je vrlo teško uspostaviti organizirano centralno pročišćavanje otpadnih voda, ističe se.

Problem je u Hrvatskoj i dosta stara kanalizacijska infrastruktura. U velikim gradovima dijelovi kanalizacijske mreže stariji su od 50, pa i 70, godina. Takva mreža traži velika ulaganja da bi se osigurao odvod otpadnih voda na uređaj za pročišćavanje, kažu autori i napominju da je pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš nužno radi zaštite okoliša, očuvanja kakvoće voda i zaštite ljudskog zdravlja.