Globalne cijene hrane posljednjih su godina doživjele velike fluktuacije, 2022. skočile su na rekordno visoke razine prije nego što su 2023. pale i ponovno polagano rasle ove godine. Razlozi tome su ekstremni vremenski uvjeti, geopolitički sukobi, visoki ulazni troškovi i povećana potražnja, rekli su stručnjaci za Carbon Brief u lipnju.

Ti događaji variraju ovisno o vrsti hrane – maslinovo ulje, sok od naranče i drugi uobičajeni artikli u supermarketima sada su skuplji, na primjer, a žitarice su pojeftinile u odnosu prema početku ove godine.

Inflacija cijena hrane čak se pojavila kao tema u kampanji za predsjedničke izbore u SAD-u, s demokratskom kandidatkinjom Kamalom Harris, koja je predložila da se korporacijama zabrani "podizanje cijena" namirnica, piše Carbon Brief. Taj znanstveni klimatski medij izradio je geografske grafikone kako bi pokazao kako klimatske promjene mogu utjecati na proizvodnju i cijenu hrane u različitim područjima.

Prema autoru Carbon Briefa, dr. Maximilianu Kotzu, postdoktorandu na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime: do inflacije cijena hrane u Europi došlo je "zbog temperatura viših od prosjeka u Europi u lipnju, srpnju i kolovozu 2022.". Na njegovim kartama crvenom bojom označena su područja gdje su cijene hrane rasle, a plavo su područja gdje su cijene padale. Ekstremne vrućine mogu utjecati na cijene hrane diljem svijeta. Kotzova studija iz ove godine pokazala je da visoke temperature "stalno" povećavaju inflaciju (cijena) hrane u zemljama s visokim i niskim dohotkom.

Marko Mrkonjic

Zemlje diljem Europe suočile su se s "neuobičajeno intenzivnim i rasprostranjenim" toplinskim valovima u ljetnim mjesecima 2022., prema Službi EU-a za klimatske promjene Copernicus. Vrućina je oborila mnoge rekorde, pridonijela šumskim požarima, usmrtila više od 60.000 ljudi i pogodila još stotine milijuna. Vrućina je utjecala na cijenu hrane, pokazalo je istraživanje, pri čemu je cijena hrane porasla za 0,43 - 0,93 postotna boda.

Da bismo stali tome na kraj, moramo skratiti lance prehrane. Više se oslanjati na lokalne resurse. No mi nemamo ni infrastrukturu po manjim – pa ni turističkim, mjestima. Lastovo tako nema ribarnicu, vjerojatno većina hrvatskih otoka nema nikakav oblik "peškarije", no koliko ih uopće ima tržnice? Voće i povrće ljudi na otocima kupuju u plastici dovezenoj na otoke s lokacija udaljenih stotinama i tisućama kilometara. Prvi korak k snižavanju cijena hrane jest lokalna proizvodnja i potrošnja. Dok to ne postane očito, nema šanse za pad cijena hrane u Hrvatskoj.

Trebamo se ipak čuvati toga da je sve posljedica klimatskih promjena. U Hrvatskoj je očito da je visoka cijena hrane rezultat očajnih poljoprivrednih i trgovačkih politika i praksi. Na primjer, slavonska zemlja toliko je erodirala da su usjevi koji ondje rastu dobri samo za krmivo. Kruh stoga uvozimo iz Njemačke. A naši se agronomi i dalje ponašaju da je oplođivanje zemlje kvantna fizika, a nije. Brojne prakse diljem svijeta pokazuju suprotno, ono što nam nedostaje su znanje i politička volja. I. Korman n