Hrvatska udruga poslodavaca u povodu 100 dana rada Vlade RH objavila je svoje ključne pozicije za jačanje gospodarstva od 2024. do 2028. godine, gdje se, između ostaloga, zauzima za porezno rasterećenje rada, novi Zakon o radu i snižavanje PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto.

Te pozicije se, kako ističu, temelje na iskustvima njihovih članica u poslovanju na domaćem tržištu, HUP-ovim analizama i makroekonomskim projekcijama njihovih stručnjaka. Implementacija njihovih prijedloga, smatraju, osigurat će ubrzanje rasta BDP-a, dosezanje standarda građana Europske unije, veće plaće, višu stopu zaposlenosti, rast izvoza, ulaganja, inovacija i razvoj cijelog društva. Kažu kako time nastavljaju konstruktivnu suradnju s novom Vladom iz pozicije socijalnog partnera, čiji je cilj osigurati kvalitetno poslovno okruženje, viši standard građana te njegovati kulturu rada i poduzetništva. Ocjenjuju da je Hrvatska spremna za promjene koje će je transformirati u zemlju kakvom je poduzetnici vide te da je "sigurno i dobro plaćeno radno mjesto jedina ispravna i održiva demografska politika". HUP će na Danu poduzetnika 26. rujna predstaviti Bijelu knjigu s analizom svih strateških sektora i prijedlogom mjera za njihovo unaprjeđenje.

Viši prag za PDV

U onome što sugeriraju ističe se porezno rasterećenje rada, i to za deset posto, kao i rasterećenje srednjih i viših plaća i primanja podizanjem praga primjene više porezne stope poreza na dohodak. "Visokokvalificiranim zaposlenicima, među kojima su liječnici, znanstvenici, inženjeri, IT-jevci i drugi stručnjaci, netoplaće bi znatno rasle uz zadržavanje iste cijene rada za poslodavca. Takvim se potezom olakšava ostanak radne snage na domaćem tržištu, tvrtke postaju konkurentnije na EU terenu i stvara se baza za povratak dijela iseljenih građana", kaže HUP. Također predlažu kontinuirano rezanje poreznog i parafiskalnog opterećenja poslovanja i rada za minimalno 500 milijuna eura, uz izbjegavanje uvođenja novih poreza. Ističu kako se zauzimaju za pravedno i jednako porezno opterećenje svih vrsta osobnih dohodaka, neovisno o izvoru.

Zagovaraju fleksibilno i otvoreno tržište rada te smatraju da Hrvatskoj treba novi Zakon o radu, koji osigurava fleksibilnost, prilagodbu novim načinima rada i očekivanjima zaposlenika nove generacije - zakon koji štiti radnika, a ne radno mjesto. HUP tu sugerira i nužnost ciljane i pametne imigracijske strategije za deficitarna zanimanja te jačanje administrativnih kapaciteta radi bržeg odobravanja dozvola za boravak i rad za kvalificirane strane radnike. Drže kako je u strukturi gospodarstva potrebna transformacija od monokulture na kvalitetniju strukturu ekonomije - ciljano poticanje razvoja i promjene strukture gospodarstva prema sektorima više dodane vrijednosti koji se oslanjanju za znanje, rad, STEM, inovacije, istraživanje i razvoj. Smatraju da ulaganja u istraživanje i razvoj treba multiplicirati, kako bi se dosegnuo prosjek OECD-a od tri posto BDP-a, uz fokus na mala i srednje velika poduzeća.

EPA

Kada je riječ o tom poduzetništvu, HUP se zauzima za podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 70.000 eura prihoda na godišnjoj razini, kao i da se omogući plaćanje PDV-a po realiziranim fakturama. Smatraju da je potrebna i revizija sustava fiskalizacije napojnica da bi bio operativno provediv. Također sugeriraju snižavanje PDV-a na ugostiteljske usluge na 13 posto, što je praksa i u drugim mediteranskim zemljama. Kada je riječ o porezu na dobit, kažu da treba primjenjivati višu poreznu stopu samo na razliku, a ne na cijelu dobit. Naime, viša stopa od 18 posto primjenjuje se na tvrtke s prihodima višima od milijun eura godišnje, čak i ako su to premašile za jedan euro, kažu.

Poticati investicije

Hrvatsku treba izmjenom Zakona o poticanju ulaganja učiniti konkurentnom za privlačenje velikih investicija, a pritom snažno poticati velike investicije, osobito one iznad 100 milijuna eura, kao i produžiti vrijeme korištenja poticaja, ističu. Naglasak stavljaju na deregulaciju, tj. snažno uklanjanje i ukidanje suvišnih propisa i zakona, uz jasnu procjenu učinka uvođenja svakog novog propisa, i to u savjetovanju s poduzetnicima. Ističu i nužno jačanje odgovornosti i transparentnosti svih sudionika u pravosuđu radi povećanja povjerenja javnosti u rad sustava.

U HUP-u smatraju da cijena električne energije za tvrtke ne smije biti viša od cijene električne energije za kućanstva. "U većini zemalja članica EU-a cijena električne energije za gospodarstvo niža je od cijene za kućanstva, što povećava konkurentnost njihovih gospodarstava te otvaranje novih radnih mjesta i rast plaća. Aktualnom politikom cijena električne energije naše gospodarstvo gubi utrku u konkurentnosti", tvrde. Za energetski sektor ističu kako je neprihvatljivo da se odobrenja za investicije čekaju po godinu dana.

Smatraju da treba hitno donijeti metodologiju za izračun naknade priključka na elektroenergetsku mrežu, koja bi odblokirala investicije u obnovljive izvore energije vrijedne više od 1,5 milijardi eura, kao i da je potrebna žurna liberalizacija maloprodajnih cijena goriva.