U kutinskoj Petrokemiji u petak su počele pripreme za pokretanje proizvodnje, no proizvodnja neće početi 19. kolovoza, kako je najavljivano, nego najvjerojatnije krajem tjedna, jer se radi o pripremi postrojenja, za što će biti potrebno nekoliko dana, rekao je sindikalni povjerenik u Petrokemiji Davor Rakić.

“Počeo je proces koji je kompleksan i normalno je da start mora ići malo sporije jer postrojenja nisu radila od kraja ožujka. Ako bude sve u redu, krajem tjedna bi trebala početi proizvodnja i mogu samo reći da jedva čekamo to, jer ovakva situacija nije mogla trajati dovijeka", kaže Rakić, dodajući da se na posao vraćaju svi radnici Petrokemije, njih nešto manje od 1100.

Zbog početka proizvodnjih procesa u postrojenjima Petokemije iz kompanije napominju da je u vrijeme odvijanja tih aktivnosti moguća pojava kratkotrajnog povećanja emisija otpadnih plinova u zraku i buke. Iako se ne očekuje prekoračenje graničnih vrijednosti, kvaliteta zraka intenzivno će se nadzirati mjerenjima na postajama lokalne mreže, kao i na državnoj mjernoj postaji Kutina 1.

Kutinska tvornica mineralnih gnojiva u rad je, prema najavama, trebala krenuti još prvog lipnja, no rok je odgođen za prvi rujna zbog nepovoljne cijene plina koji je Petrokemiji potreban za proizvodnju. Uprava je na zahtjev radnika i sindikata održala sastanak s njihovim predstavnicima, te je tada obećano da će proizvodnja startati "1. rujna, ako ne i prije", ali je nedavno, na sjednici skupštine društva, bilo neslužbeno rečeno da bi proizvodnja trebala početi 19. kolovoza.

Otkako je krajem ožujka proizvodnja u Petrokemiji zaustavljena, obavljen je remont postrojenja, proizvodnja je osam puta pokretana pa prekidana, no plaće se radnicima uredno isplaćuju, a u siječnju ove godine potpisan je i novi kolektivni ugovor, kojim su plaće podignute za 18 do 19 posto. U sindikatu tvrde da nemaju nikakvih primjedbi na većinskog vlasnika, tursku Yildirim grupu, koja, kažu, uredno isplaćuje plaće, ispunjava sve obveze iz kolektivnog ugovora i obavlja uplate u proračun Grada Kutine. No sindikati se ne mogu pomiriti s činjenicom da je država izgubila kontrolni paket dionica u procesu dokapitalizacije, u kojemu je uplatila 12 milijuna eura, a vlasnički joj je udio s 46 posto pao na 20 posto jer je turski suvlasnik uplatio veću svotu od dogovorene i time povećao svoj udio, a automatski smanjio državni. Sindikat je stoga zatražio poništavanje dokapitalizacije, u međuvremenu su počeli razgovori Vlade i Ministarstva gospodarstva s Yildirim grupom, a predsjednik Sindikata energetike, kemije i nematala Željko Klaus poručio je kako sindikat očekuje da ti pregovori završe rješenjem prema kojemu će država zadržati kontrolni paket od 25 posto plus jedne donice. Sindikat je u međuvremenu pozdravio inicijativu 16 oporbenih zastupnika za osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o propustima u ovogodišnjoj dokapitalizaciji Petrokemije. No, ako se to povjerenstvo i formira, kaže Klaus, to će biti u kasnu jesen, a to je kasno. Uostalom, dodaje, kad je neko istražno povjerenstvo bilo što riješilo i dalo jasne odgovore.

Odmah nakon što je sporna dokapitalizacija dovršena, a državni udio u vlasništvu pao na 20 posto, sindikat je krajem svibnja poslao otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, Anti Šušnjaru, ministru gospodarstva, Josipu Dabri, ministru poljoprivrede, Marku Primorcu, ministru financija i predsjedniku Upravnog vijeća CERP-a, te Milanu Plećašu, ravnatelju CERP-a, u kojem zahtijevaju "utvrđivanje odgovornosti i ispravljanje nedopustivnog propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije te žuran sastanak s ministrom poljoprivrede" jer iz Vlade nije bilo reakcije na činjenicu da je država izgubila kontrolni paket.

Znakovito je da novi temeljni kapital još nije upisan, nisu izdane ni nove donice, a novac uplaćen u dokapitalizaciji je na posebnom računu. I podatci Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) pokazuju da još nisu vidljive promjene u vlasničkoj strukturi (unatoč provedenoj dokapitalizaciji), pa tvrtka u vlasništvu Yildirim grupe - Terra mineralna gnojiva - tako i dalje ima 54,52 posto dionica, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) 17,9 posto, Fond za razgradnju Nuklearne elektrane Krško 12,73 posto, Janaf 9,09 posto i Plinacro 5,45 posto, odnosno država i dalje ima 45,17 posto dionica.