Ovih vrućih ljetnih dana podosta se u stručnoj javnosti, pa posljedično tome i u medijima, raspravljalo o tome kakva je budućnost banaka. Odnosno bankarskog sustava u cijelosti...

Prvo, jer čini se kako klasično bankarstvo, ono u kojemu klijent odlazi u banku, sve više gubi na značenju, danas je doba u kojemu je sve više onih koji "svoju banku imaju u svome mobitelu". I bankomatima se sve rjeđe koristimo. Drugo, klijenti, posebice generacije koje stasaju uz tehnologiju i sve mlađe ulaze u poslovni svijet, žele što jednostavnije, praktičnije, a to znači i brže, usluge. I oni su svojevrsni generator promjena.

Pexels

Konzultantska tvrtka McKinsey & Company u svojem predviđanju budućnosti bankarskog sektora navodi kako će se banke morati reorganizirati, odnosno promijeniti način na koji pristupaju tržištu. Kako bi ostale konkurentne, morat će se preorijentirati na stavljanje klijenta u prvi plan, prilagođavajući se njegovim potrebama.

Inovacije

Digitalizacija bankarskog sustava će se dakle nastaviti, no i jednima i drugima pri tome je na pameti sigurnost.

Revidirana Direktiva o platnim uslugama - PSD2 (Payment Services Directive 2) europski je zakonodavni okvir, koji se u hrvatsko bankarstvo uvodi postupno u posljednje dvije godine i koji će od rujnu, kada i formalno stupi na snagu Uredba 2018/389, koja regulira tehničke standarde za pouzdanu autentifikaciju klijenta i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije, rezultirati tehnološkim i pravnim učincima koji se odnose na sve kategorije pružatelja platnih usluga. Za banke regulativa donosi kontekst koji će ih još više usmjeriti na inovacije, a ostalima, prije svega velikim i malim tehnološkim tvrtkama, ali i svima ostalima koji se žele okušati u financijskim uslugama, PSD2 pruža priliku za razvijanje poslovnih modela o kojima do sada nisu ni sanjali.

PSD2 je propis koji bankama koje rade u Europskoj uniji dopušta ustupanje podataka na standardiziran i siguran način kako bi se njima, služeći se internetom, mogle koristiti i druge autorizirane organizacije i tvrtke. Podatci koje banke imaju su raznovrsni, a riječ je o informacijama kao što su adresa i radno vrijeme poslovnice, opis pojedinih bankovnih proizvoda, lokacije bankomata, sve do podataka o pojedinim transakcijama na svim računima svih klijenata.

Banke čuvaju podatke o našim računima i kreditima, o tome kako plaćamo režije, koliko i gdje podižemo gotovinu, gdje smo i kako osigurani, kako i koliko štedimo... Prema uredbi PSD2, svi ti podatci sada su dostupni i drugim tvrtkama, koje se njima mogu koristiti za izradu vlastitih, novih financijskih proizvoda. Podatci će biti dostupni isključivo prema željama, odobrenjima i ugovorima između klijenata i banaka. Tehnologija koja će se koristiti za razmjenu podataka, prema direktivi PSD2, mora biti sigurnosno zaštićena, a sve tvrtke koje će htjeti tim sučeljem pristupati podatcima klijenata banaka regulator će morati posebno certificirati i licencirati.

Jednostavnost

Novi bankovni sustav omogućit će lakše i učinkovitije upravljanje vlastitim financijama, jednostavniji pristup kreditima, pametniju štednju i bolje ulaganje svoga novac, kojim će se sve više baratati elektronički. Novac koji se drži na postojećim računima u većini slučajeva danas ne donosi nikakvu ili tek minimalnu kamatu, međutim, s novim bankovnim uslugama i aplikacijama moći ćemo ga oploditi brže i bolje. Hrvatske banke potpuno su spremne na sve promjene koje slijede kao posljedica nove europske direktive o platnim uslugama. Sve su nedavno redizajnirale svoje usluge mobilnog bankarstva ugradivši nove funkcionalnosti u svoje aplikacije za pametne mobitele i sve rade na osmišljavanju novih financijskih proizvoda i usluga kojima će spremno sudjelovati u novoj, globalnoj ekonomiji aplikacija.

Pexels

Jedan od zanimljivijih koncepata bankarstva o kojem se sve više govori posljednjih godina takozvane su nevidljive banke. Riječ je zapravo o krajnjem rezultatu prema kojem vode gotovo sve inovativne tehnologije koje se probijaju u bankarski sektor, od umjetne inteligencije i analitike pa sve do Internet of Thingsa (IoT). Najjednostavnije opisano, nevidljivo bankarstvo je bankarstvo u kojem klijent ne mora razmišljati o plaćanju usluge kojom se koristi. Ako napušta parking, ne mora razmišljati o tome ima li sitan novac ili gdje mu je parkirna kartica. Jednostavno, svojim automobilom iziđe s parkinga, a naknada za parkiranje mu se automatski naplaćuje. Nešto slično realizira se pri naplati goriva na benzinskim crpkama, bez dosad obveznog odlaska na blagajnu nakon što se natoči gorivo. Dakle, u sklopu nevidljivog bankarstva bankarski proizvodi se bez posebne interakcije s korisnicima međusobno integriraju kako bi im se potpuno prilagodile. Ne mora se više razmišljati o bankama i njihovim proizvodima, nego oni praktično razmišljaju za nas. Ili, kako je to netko zgodno primijetio - banke prestaju biti barijere.