Smanjuje se jaz realnog dohotka u odnosu prema Europskoj uniji (EU). Navodi to Hrvoje Stojić, glavni ekonomnski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
“Osim toga, udio part-time poslova na razini prosjeka EU-a, koji imaju tendenciju smanjiti prosječni broj radnih sati, gotovo je četiri puta veći nego u Hrvatskoj (30,5 % prema 8,6 %). Od 2015. do 2023. udio part-time poslova na razini EU -a blago se povećao sa 28,5% na 30,5 %, a u Hrvatskoj je smanjen sa 12,3 % na 8,6 %. Moguće je da na višim razinama realnog dohotka dio zaposlenih također bira manje raditi. Iako smo prema produktivnosti već nekoliko godine šesta ekonomija odozdo na ljestvici EU-a, podaci o medijalnim primanjima prema paritetu kupovne moći pokazuju kontinuirano snažno smanjenje jaza realnog dohotka u odnosu prema prosjeku EU-a sa -43 % u 2017. na -33 % u 2023. uz tendenciju daljnjeg snažnog poboljšanja u 2024. Prema tom kriteriju, u posljednje dvije godine prestigli smo Portugal i Latviju, a nekadašnji istočoeuropski industrijski 'tigar' Slovačka već je godinama iza nas", navodi nadalje Stojić.
Također kaže da je za podizanje razine produktivnosti - što je preduvjet za skraćivanje radnog tjedna - nužno implementirati niz reformi, koje bi ojačale atraktivnost Hrvatske kao investicijske destinacije, što bi potaknulo i investicije tvrtki. 
- Produktivnost bi po radnom satu u Hrvatskoj od 2024. do 2028. godine trebala, prema procjenama, rasti po stopi od 1,9 %, što je niže od prosjeka od CEE regije (2,6 %), stoga u fokus treba staviti jačanje konkurentnosti privatnih tvrtki te nastaviti smanjivanje ukupnog poreznog opterećenja i ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz supstituciju poreza na srednje i više plaće porezima na rentu, širenje porezne baze te pojednostavljenje poreznog sustava.

BRUNO JOBST

Važno je izjednačiti porezno opterećenje širom ekonomije i rezati parafiskalne namete kako bi investicije u startu imale sličan tretman. Kratkoročno se zalažemo za daljnju deregulaciju te općenito politike koje olakašavaju uvjete poslovanja, jačaju energetsku i digitalnu infrastrukturu te privlače kapitalno-snažnije i tehnološki-naprednije investitore i podržavaju strategije rastućih privatnih poduzeća s izvoznim ambicijama - ističe Stojić.
Među polugama koje pozitivno djeluju na rast produktivnosti a ne daju rezultate preko noći, HUP ističe politike obrazovnog sustava u korist povećanja broja zaposlenih s tercijarnim kvalifikacijama, poticaje za izdatke na istraživanje, razvoj i inovacije u poduzećima, jačanja mobilnosti na tržištu rada.