Novo McKinsey istraživanje otkriva da se Hrvatska suočava s manjkom investicija, a ključ jačanja konkurentnosti su razvoj održivog turizma i digitalne ekonomije te podrška malim i srednjim poduzećima.

Globalna konkurentnost Europe trenutno je ugrožena, a neki od uzroka su energetski šok, utrka za vodstvo u domeni umjetne inteligencije te industrijske regulatorne prepreke. Sve navedeno utječe ne samo na gospodarsku putanju kontinenta nego i na način života stanovništva te stratešku autonomiju, stoji u istraživanju McKinsey Global Instituta (MGI) pod nazivom "Investicije: Mjerenje pulsa europske konkurentnosti".

Istraživanje mjeri konkurentnost tzv. investicijskim pulsom analizirajući investicije na temelju podataka 3000 velikih tvrtki te ističe kako investicije u kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj (R&D) imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti europskih gospodarstava.

Potvrđuje se kako je investicijski puls Europe trenutno nizak te kako Europa znatno zaostaje za SAD-om u pitanju investicija, podsjećajući kako su investicije žila kucavica konkurentnosti, čineći od 70 do 80 posto rasta produktivnosti. U 2022. godini velike američke tvrtke odvojile su oko 700 milijardi eura više za kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj nego europske tvrtke, a europska imovina rizičnog kapitala pod upravljanjem ekvivalentna je jednoj četvrtini ukupnih istih sredstava u SAD-u. Također, između 2010. i 2022. godine prosječne investicije u intelektualno vlasništvo te strojeve i opremu kao postotak BDP-a na razini Europe iznosile su 8,7 posto, što je dva postotna boda manje od istih investicija na razini SAD-a.

Europa će, želi li povećati razinu investicija, morati pojačati fokus na uklanjanje dobro poznatih prepreka. Ove prepreke uključuju troškove energenata, nedostatak kvalificirane radne snage, regulaciju poslovanja i tržišta rada, te geopolitičku i makroekonomsku nesigurnost. Hrvatska se poput ostalih EU država suočava s mnogim sličnim izazovima, a to su primjerice niska razina investicija te spomenute regulatorne prepreke, ali posjeduje određene specifičnosti kao što je potencijal koji nudi održivi turizam. Hrvatska bilježi nisku razinu investicija u najproduktivnije sektore. Netoinvesticije u Hrvatskoj su znatno ispod razina koje su bile prije globalne financijske krize, što je također u skladu s europskim prosjekom gdje su investicije pale za približno 2,8 postotnih bodova, tj. oko 550 milijardi eura (nominalno) godišnje. Osim toga zaostajemo u ulaganjima u visokotehnološke sektore s obzirom na to da je većina sredstava za istraživanje i razvoj usmjerena na srednjetehnološke sektore, a visokotehnološke industrije, poput softvera i biotehnologije primaju manje sredstava. Digitalna ekonomija, održivi razvoj i turizam neke su od specifičnosti kojima Hrvatska može osnažiti svoje gospodarstvo.