Veleposlanik Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj, Czaba Demcsák, predstavio je nedavno sedam prioriteta mađarskog predsjedanja Vijećem EU-a, istaknuvši kako se poljoprivreda suočava s brojnim izazovima, pa je zbog toga u fokusu mađarskog predsjedanja poljoprivredna politika usmjerena na poljoprivrednike.

Dodatno će se u Novom europskom dogovoru za konkurentnost kao središnja tema razmotriti utjecaj koji subvencije za ruralni razvoj mogu imati na poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednih i prehrambenih sustava kako bi se zaštitilo pravo na ostanak u ruralnim područjima i očuvao ruralni način života. Svemu navedenom potporu bi trebalo dati i rješavanje demografskih izazova, s kojima se suočava cijela Europa.

Depopulacija

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, mišljenja je kako uz raspravu o novom zakonskom okviru za Zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027. godine, što je prioritet mađarskog predsjedanja, žurno treba raspraviti mogućnosti izmjene postojećeg zakonskog okvira, koji je izazvao prosvjede poljoprivrednika zbog previsoke zelene ambicije i kompliciranih administrativnih zahtjeva. Također, Petir je stava da je potrebno vrednovati doprinos koji su države članice već dale smanjenjem uporabe pesticida, antibiotika i antimikrobnih sredstava te na temelju realnih podataka izračunati obveze za svaku od država članica, a ne od svih tražiti jednak doprinos.

Petir je zahvalila Mađarskoj na potpori Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, koju je Hrvatski sabor usvojio na prijedlog Odbora za poljoprivredu, i istaknula kako Republika Hrvatska ne podržava donošenje Uredbe o novim genomskim tehnikama, jer se njome na mala vrata u Europsku uniju uvode genetski modificirani organizmi. U tom smislu apelirala je na potporu mađarskog predsjedništva kako bi se donošenje te uredbe zaustavilo. Vezano uz depopulaciju ruralnih područja, Petir je podsjetila na svoj amandman kojim su u državnom proračunu osigurana sredstva za sufinanciranje kupnje kuća za mlade obitelji na selu koje se bave poljoprivredom, a žive u jedinicama lokalne samouprave s manje od 5000 stanovnika. Time će se sredstva jedinica lokalne samouprave namijenjena toj svrsi udružiti s nacionalnim sredstvima, a kako se sličan model potpore provodi uspješno i u Republici Mađarskoj, Petir je predložila da mađarsko predsjedništvo potakne sufinanciranje te mjere i s europske razine.

Raspodjela

Govoreći o raspodjeli potpora u poljoprivredi, Sandra Benčić istaknula je da 20 % velikih poljoprivrednih proizvođača ostvaruje pravo na 80 % sredstava namijenjenih potporama u poljoprivredi, ustvrdivši kako postojeći model raspodjele nije dobar, te da je fokus potrebno staviti na male i srednje poljoprivrednike. Ljubomir Kolarek upozorio je na potrebu snažnije potpore stočarstvu i dodao kako tu potporu treba promatrati kroz utjecaj koji ona ima na očuvanje ruralnih područja. Na potrebu pronalaženja učinkovitih rješenja kojima bi se u budućnosti na najmanju mjeru smanjio utjecaj prirodnih nepogoda na poljoprivrednu proizvodnju upozorila je Dubravka Lipovac Pehar, a Josip Đakić je upozorio na prekomjeran uvoz prehrambenih proizvoda, koji narušavaju konkurentnost domaće proizvodnje. Govoreći o prijedlogu nove europske Uredbe o šumskom reprodukcijskom materijalu, zastupnica Ivana Ribarić Majanović pozitivnim je ocijenila prijedlog obveznog stvaranja banaka sjemena, jer one, osobito nakon prirodnih nepogoda, osiguravaju dostupnost sadnog materijala. Važnost nastavka rada na konceptu pametnih sela istaknula je Anamarija Blažević.

Poljoprivrednike ne treba promatrati kao problem, nego kao dio rješenja, zbog toga će mađarsko predsjedništvo otvoriti raspravu u koju će uz države članice uključiti poljoprivrednike i druge dionike sektora, kako bi se Zajednička poljoprivredna politika u sljedećem razdoblju prilagodila stvarnim potrebama poljoprivrednika, odgovorio je veleposlanik Demcsák. U tom smislu planirano je 1000 sastanaka radnih skupina, 230 događaja u Republici Mađarskoj i brojni sastanci Vijeća, kako bi se konstruktivnim razgovorima stvorili preduvjeti za konkurentnu poljoprivredno prehrambenu proizvodnju koja će biti otporna na krize, temeljena na znanju i istraživanju te održiva.

Tranzicijsko razdoblje do formiranja europskih institucija treba prepoznati kao priliku u kojoj države članice mogu artikulirati svoja mišljenja i inicijative, a što se poljoprivrede tiče, mađarsko predsjedništvo radit će na pojednostavljenju administrativnih procedura i stvaranju pretpostavki fleksibilnosti, i za države članice i za poljoprivrednike, odgovorila je zamjenica veleposlanika Zsófia Gyöngyös.