Kina gradi gotovo dvostruko veće kapacitete za iskorištavanje solarne energije i energije vjetra od svih drugih zemalja u svijetu zajedno, pokazuje novo istraživanje. Drugo najveće svjetsko gospodarstvo emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene. Kina je obećala da će dosegnuti vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nultu razinu. Kina je posljednjih mjeseci bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijima. Kina trenutačno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije. To je "gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno", prema istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije. Po tome je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a, koji gradi samo 40 GW, prema izvješću. Kina je počela pripremne radove za izgradnju trećine kapaciteta za energiju vjetra i Sunca koje je do sada najavila, u odnosu prema globalnom prosjeku od samo 7 posto. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na termoelektrane na ugljen kada poraste potražnja za energijom. I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do gospodarskih središta na istoku. No ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi ove godine premašiti ugljen, po izvješću. Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nade da će kineske emisije ugljika dosegnuti vrhunac prije od očekivanog. Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen u prvoj polovici 2024. To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u rujnu 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je neovisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću "prekretnicu". Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.