Žetva pšenice je gotova, prinosi su "dobri, ali moglo je bolje", a cijena iznimno niska. Otprilike tako glase "prosječni" odgovori slavonsko-baranjskih seljaka, koji će (i) ovu godinu nastojati što brže zaboraviti.

- Cijena pšenice neočekivano je niska, niža nego lani, čak uz tendenciju daljnjeg pada. Istovremeno inputi su sve viši - nezadovoljan je piškorevački poljoprivrednik Mato Brlošić, član UO-a Hrvatske poljoprivredne komore. Naglašava kako na vidiku nema nikakve informacije da će nešto eventualno krenuti nabolje. Nastavlja kako će se, bez obzira na nešto bolje prinose, opet gomilati gubitci, pa će i godina ostati zapamćena kao jedna od težih i lošijih u posljednje vrijeme. Bilo bi još gore da su nevremena koja su posljednjih mjeseci zahvatila neke dijelove Hrvatske bila u trenutku dok su žitarice bile na polju, tako da su na neki način ratari uspjeli "pokupiti" urod.

Pokriti troškove

- U ovom trenutku ne vidimo partnera s kojim bismo o nečemu mogli razgovarati. Mislim pri tome na ministarstva i državu. Nitko u ovako lošim prilikama ne želi "iskočiti s kolosijeka" i pokazati dobru volju za, primjerice, povećavanje robnih zaliha otkupom po nekakvoj normalnoj cijeni koštanja pšenice.

Svjesni smo problema s ukrajinskom pšenicom, donedavno COVID-a i svega drugoga što nas je snašlo u posljednje vrijeme, ali poljoprivreda se uvijek drži kao naša strateška grana. No ne poduzima se ništa. Misle da je sasvim dovoljno ono što dobivamo iz sredstava Europske unije, i da tim sredstvima možemo pokriti sve teškoće koje su nas snašle i koje dolaze - negoduje Brlošić, tvrdeći kako to, jednostavno, nije istina. Podsjeća da poljoprivreda nikada nije bila samostalna grana, te kako je uvijek bila pod povećalom, dakle ovisna o određenim vrstama pomoći, koja bi, posebice sada, trebala biti itekako velika. Na upit kakva bi cijena pšenice trebala biti, odgovara kako bi realno bilo da se od otkupne cijene mogu pokriti svi troškovi i ponešto zaraditi.

- Kako bi se sve spomenuto dogodilo, otkupna cijena pšenice trebala bi biti minimum 250 eura po toni. Tek tada bi poljoprivrednici mogli pokriti sve troškove i ostvariti nekakav dohodak. Kako bi prosperirao, seljak mora investirati, dakle mora imati dodatnih sredstava za investicije, a mi već godinama ne možemo kupiti nove strojeve ili postojeće kvalitetno popraviti. Iz toga proizlazi da je mogućnost za rad sve lošija i produktivnost manja. Globalno gledajući, u gadnom smo problemu - konstatira. Nastavljajući govoriti o cijeni pšenice, tvrdi kako je RH članica EU-a, pa se pita zbog čega je cijena pšenice u Hrvatskoj između 160 i 170 eura po toni, a u ostatku EU-a 220 ili 230 eura. Pita se, nadalje, kako je moguće da su svi pekarski proizvodi otišli toliko gore.

Podići cijenu

- Oni jednostavno kažu - moramo podići cijenu, jer proizvoda neće biti. Prate sva poskupljenja, pa su poskupjeli već deset puta, a pšenica, kao naš strateški proizvod, ostala je ista, pa čak i niža - žali se. Podsjeća kako su u rano proljeće razgovarali s premijerom, a nakon izbora i s ministrom poljoprivrede, ali nisu stigli mnogo o temi cijene pšenice. Ministar je, kaže, rekao kako cijena pšenice nije u nadležnosti njegova, već Ministarstva gospodarstva, a čelnik tog ministarstva, koji je slučajno iz iste stranke, o tome ništa ne govori. Ponavlja kako su već nekoliko puta isticali da robne zalihe trebaju puniti mala obiteljska gospodarstva, a ne tvrtke koje u ovakvim uvjetima poslovanja imaju lijepe i visoke zarade. Cijenama su prilično nezadovoljni i ostali poljoprivrednici.

- Prinosom smo više-manje zadovoljni, ali cijenom nismo. Naša je pšenica za sada u skladištu - priča Šandor Sabo iz Karanca, a s njim se slaže i Zoltan Rajki iz Kotline. Tvrdi kako je slična cijena pšenice bila prije nekoliko godina, što je neshvatljivo. To više što su troškovi neusporedivo veći. Ne može biti zadovoljan ni prinosom, koji je oko 7,1 tonu po hektaru. Sijao je, naime, visokoproteinsku pšenicu, očekujući prinos od devet ili deset tona. No meteorološki uvjeti i, u prvom redu, djelomično reducirana gnojidba, odnosno prihrana, učinili su svoje.