USTUPLJENO/DOMinvest
10.7.2024., 00:00
KAKO JE DOŠLO DO OVOG APSURDA?
Strani su radnici u graditeljstvu 30 posto jeftiniji od domaćih radnika, a cijene gradnje rastu

Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku, općenito u sve sektore, a posebice u građevinarstvo. Građevinski sektor bilježi stalni godišnji porast stranih radnika još od 2015. godine. Prošle godine je u cijelom gospodarstvu izdano 172.000 dozvola za strane radnike, od čega je u graditeljstvu bilo oko 69.000, što je 40 % ukupnog broja dozvola.

Prognoze za ovu godinu pokazuju da će broj dozvola premašiti 210.000, a u graditeljstvu će biti više od 85.000 dozvola. Do 2023. godine najviše stranih radnika dolazilo je iz susjedne Bosne i Hercegovine, no u 2023. godini prvi put su najbrojniji zaposlenici iz Nepala. Iza Nepala slijede Bosna i Hercegovina, Srbija, Indija i Filipini.



Velika potražnja


“Što se tiče građevinarstva, oni su nominalno jeftiniji, otprilike 30 %, dakle njihove brutoplaće na platnoj listi su za taj iznos manje. No nemojmo zaboraviti sve ostale troškove koje poslodavci moraju platiti. Neki od troškova su jednokratni trošak pri regrutaciji, primjerice agencijska naknada, trošak vize i vlastitog osoblja koje mora ishoditi tu vizu (proces koji često traje čak šest - devet mjeseci). Zatim dolaze i mjesečni troškovi: troškovi prehrane, troškovi stanovanja i troškovi prijevoza, a daleko najveći su troškovi edukacije i tzv. oportunitetni trošak, trošak vrlo niske produktivnosti stranih radnika, koja je u početku četiri-pet puta niža od domaćeg radnika. Istraživanja pokazuju da je prosječni strani radnik profitabilan tek nakon 24 - 30 mjeseci rada na našem tržištu. Dakle, građevinska firma mora više od dvije godine financirati edukaciju takvih radnika, nadajući se da će nakon tog vremena oni postati profitabilni. Naizgled nema logike zašto su cijene gradnje sada više, no kada se dublje zagrebe – zaista je logično. Iako postoji više faktora koji utječu na porast cijena gradnje, zapravo se sve svodi na osnovni zakon ekonomije – zakon ponude i potražnje. Jednostavno, potražnja je danas vrlo velika, najveća dosad, a ponuda građevinskih tvrtki koje mogu odraditi te radove je ograničena", govori nam Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva, direktor u DOMinvest grupi.

No postavljamo pitanje kako je onda moguće da uvozimo radnu snagu ako nam je to skuplje.


“Da, još jedan apsurd, ali brojke govore da su strani radnici ukupno 30 % skuplji od domaćih radnika. Ono što se s druge strane događa jest da 80 % njih odlazi. Kamo? Ponekad nitko ne zna, jer samo nestanu, a takvih je čak 10 - 20 %. Ostali odlaze u razvijenije zapadne zemlje. Kod nas su stekli znanje i iskustvo, asimilirali su se u našu kulturu i u životopisu mogu navesti da su radili u EU-u. Zbog tih razloga bilo bi nelogično da građevinske firme zapošljavaju strane radnike ako su im oni skuplji, no trenutno na tržištu nedostaje stručne radne snage, stoga alternativa ne postoji", objašnjava Perko.

Obrazovanje


“No istina je jasna. Da nemamo stranu radnu snagu, vjerojatno bi došlo do kraha tržišta. Kapaciteti koje imaju građevinske firme jednostavno ne bi mogli zadovoljiti potražnju za građevinskim radovima. Cijene bi otišle u nebo, inflacija bi danas bila prisutnija u medijima nego što je bila 2022. godine. Bilo bi idealno da institucije prepoznaju razinu problema, te stave naglasak na obrazovanje mladih i upis u obrtnička zanimanja. Prilagodbe obrazovnog sustava moraju biti brže i pratiti trendove na tržištu rada." Nekako se čini da građevinski sektor ispada nedovoljno produktivan, te da je i to razlog visokih cijena. Istraživanja pokazuju da je produktivnost građevinskog sektora niža nego 1995., a produktivnost u industrijskom sektoru u istom razdoblju porasla je za nevjerojatnih 80 %. Uzroka je mnogo, od nepredviđenih okolnosti na gradilištu, na koje nitko ne može utjecati, do nedostatka definiranih radnih procesa i tehnoloških inovacija. Posljednjih godina visoki udio stranih radnika također smanjuje produktivnost rada. Njihova produktivnost najniža je u početnom razdoblju zaposlenja, a prosječna domaća razina produktivnosti postiže se tek nakon dvije godine. To je velik izazov za produktivnost građevinskih tvrtki i pruža mnoge mogućnosti za poboljšanja. Z.Rupčić {embed_infobox_gray}257461{/embed_infobox_gray}