VLADIMIR GRGURIĆ
8.11.2021., 00:00
U SLAVONIJI JE PRI KRAJU BERBA
Prinos lješnjaka je niži, a kvaliteta i cijena neusporedivo više
Ovo je jedna od turbulentnijih godina u poljoprivredi otkako pamtimo, kaže Tokić

Uzgajivači lješnjaka slažu se da je ova godina jako nepovoljna za tu iznimno profitabilnu kulturu i očekuju znatno niži urod od prošlogodišnjeg. Lješnjaka će biti manje na tržištu, što će se odraziti na potražnju i cijenu.



Najbolja investicija




U Slavoniji se berba lješnjaka privodi kraju. I najveći proizvođač lješnjaka, Poljoprivredno poduzeće Orahovica, pri kraju je s ovogodišnjom berbom. Potvrđuju da je prinos vidljivo manji, a kvaliteta i potražnja za lješnjakom veće i bolje nego ikada prije.

Voditelj Poslovne jedinice Vinogradarstvo i voćarstvo Josip Tokić kaže da su mraz, suša i posebice led znatno oštetili lješnjak i učinili prinos manjim.

- Ovo je bila jedna od turbulentnijih godina u poljoprivredi otkako pamtimo, pa tako i u voćarskim granama. U početku godine zabilježili smo niske temperature i mrazove. U rano proljeće, kada je vrijeme oplodnje lješnjaka, opet je bilo iznimno hladno, što nikako nije povoljno za proizvodnju. I kada smo mislili da je sve prošlo, u ljeto su nas pogodile dvije elementarne nepogode, tuča i olujno nevrijeme. Svaka od tih klimatskih nepogoda odnijela je dio uroda, tako da ove godine očekujemo manji urod, možda će čak biti u okvirima desetogodišnjeg prosjeka, ali u odnosu prema lani bit će manji 25 - 30 %. Najveći proizvođač lješnjaka u Europi, Italija, zabilježio je još veće vremenske neprilike i urod mu je 50 - 80 % manji, što je rezultiralo i znatno višom cijenom na tržištu. Unatoč svemu, lješnjak je najstabilnija voćarska kultura u Hrvatskoj i odmah je cijena kompenzirala manji urod, odnosno nedostatak lješnjaka. Prosječna cijena lješnjaka lani je bila 15-16 kn/kg, a ove je godine 19-20 kuna, tako da je to ono dobro za nas kao proizvođače, ali i za naše kooperante - kaže Tokić i naglašava kako je ove godine kvaliteta izvrsna.


Dodaje da je ono što se njima pokazalo važnijom agrotehničkom mjerom berba u nekoliko prohoda, što znači da ne čekaju da sav lješnjak padne, nego beru dio po dio kako lješnjak ne bi dugo ležao.

"Kako on pada, mi ga skidamo i, evo, sada je u tijeku taj treći prohod. Do sada smo ‘pod krov‘ stavili već 90 % ovogodišnjeg uroda i upravo to što lješnjak ne leži dugo na tlu garancija je da imamo kvalitetan lješnjak, a to su prepoznali i kupci izvan Hrvatske. Dio novog uroda prodali smo partneru u Italiji, a svi ostali čekaju da završi berba kako bi mogli od nas preuzimati. Naša je prednost što nas zapadno europsko tržište prepoznaje kao proizvođača visokokvalitetnog lješnjaka i spremno ga je svake godine platiti i više nego turski ili gruzijski lješnjak", kaže Tokić. Dodaje da očekuju gotovo 500 tona lješnjaka iz vlastitih nasada i oko 300 tona otkupa iz nasada kooperanata te će ukupno ove godine imati 800 tona lješnjaka.


Novi nasadi


- Kada govorimo o kooperantima, i oni su, nažalost, dosta stradali od elementarnih nepogoda, a imamo ih od Iloka do Čakovca. Negdje su štete 20 %, negdje 40 %, ali kada uzmemo prosjek, urod je kod kooperanata u odnosu prema lani 30 % manji. Vjerujemo kako će sljedeća godina biti bolja, bez ovakvih vremenskih problema, a ono što je dobro jest da se već sada vidi po biljkama, odnosno po cvjetovima, koji se već sada formiraju, kako bismo nagodinu mogli očekivati dobru berbu, što je poticaj svima da i dalje sade. Posljednjih deset godina pokazalo se da je lješnjak najisplativija voćna kultura, jer je stabilna i uz nju se može računati na stalne prihode. Nama je to poticaj da sadimo nove nasade, pa tako ove godine planiramo posaditi novih 135 ha između Orahovice i Zdenaca, želimo investirati u taj sektor jer smo sigurni da je to jedna od najboljih investicija koju možemo napraviti – zaključio je Tokić.

I u OPG-u Rudolf Ač u Vinkovcima kažu da je ova godina katastrofalna i da ne pamte kada je bila ovako. "Ne samo što je prinos lješnjaka jako loš nego i jezgra trune. Koji je tomu razlog, ne znam, ali ću se morati raspitati kod stručnjaka. Prskao sam koliko je bilo potrebno i zabrinjava me što jezgra trune. Inače, urod mi se do sada kretao od 2 do 2,5 tona lješnjaka po hektaru u ljusci, ili oko 1200 kilograma očišćenog, jer oko 45 posto ukupnog prinosa čine očišćeni plodovi. Ako ove godine bude deset posto prijašnjeg uroda, bit ću zadovoljan", kaže Rudolf Ač.



Vladimir Grgurić
{embed_infobox_gray}256270{/embed_infobox_gray}