Krediti stanovništvu u lipnju dosegnuli gotovo 140 milijardi kuna
Stambeni i gotovinski krediti i dalje su u porastu. Prema najnovijim podacima HNB-a o stanju na tržištu kredita u lipnju, ukupni iznos kredita stanovništvu dosegao je 138.9 milijardi kuna, oko milijardu kuna više nego u prethodnom mjesecu, a čak 4.2 milijarde više nego u lipnju prošle godine. Donosimo pregled najvažnijih brojki i statistika vezanih uz potrošačke kredite.
U lipnju je iznos gotovinskih nenamjenskih kredita porastao za 0.4%, odnosno 200 milijuna kuna. Lipanj je, dakle, prvi mjesec kada su i gotovinski nenamjenski krediti ostvarili pozitivnu stopu promjene na godišnjoj razini (+0.2%). Analitičari Paydaysverige očekuju da će se taj trend nastaviti i da ćemo u idućim mjesecima vidjeti još višu stopu promjene za gotovinske nenamjenske kredite.
Stopa rasta gotovinskih kredita bila je u razdoblju višemjesečnog pada na godišnjoj razini, kao i u drugim europskim zemljama, primjerice u Švedskoj. Kao i u Hrvatskoj, u Švedskoj stanje tržišta gotovinskih kredita obilježeno je nižom potrošačkom potražnjom, iako su kamate rekordno niske. No, švedske tvrtke za financiranje kao što su ferratum.se i Folkia i dalje su vrlo aktivne.
Krajem srpnja također je i oboren rekord u dnevnoj potrošnji. Ukupno je izdano računa vrijednosti 926 milijuna kuna. Psihologinja Ella Selak Bagarić za Poslovni je komentirala: “Kriza traje već jako dugo i prošli smo već niz prilagodbi i gubitaka, pa je očekivano da pokušavamo konzumirati sve ono što nam nedostaje sad kad imamo priliku.” Ovaj trend pojačane potrošnje tako se odrazio i na porast u gotovinskim kreditima.
U Hrvatskoj je vrlo izražena razlika u potražnji između stambenih i gotovinskih kredita, a točno to pokazuju i najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za lipanj. Prema tim podacima, stambeni krediti opet su imali snažan rast od čak milijardu kuna (1.5%), što je učinak novog kruga subvencija za kupnju prve nekretnine. Time se rast ubrzao na čak 10.1%.
Prema analizi RBA, hrvatska kućanstva i dalje imaju tendenciju namjenskog zaduživanja, za razliku od gotovinskog nenamjenskog. Također je široko raširen trend pojačanog ulaganja u nekretnine, koje je kućanstvima sve privlačnije zbog niskih prinosa pri ulaganju u financijsku imovinu.
Rast potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima također je primjetan, a analisti RBA to pripisuju optimizmu potrošača, pozitivnim trendovima na tržištu te otvaranju gospodarstva nakon popuštanja epidemioloških mjera. Očekuje se porast ukupnih kredita stanovništvu i do 5% na godišnjoj razini. PR