Photo: Damir Spehar/PIXSELL
Unatoč činjenici da je pandemija koronavirusa usporila sve gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj i nanijela velike teškoće domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, tako i segmentu slatkovodnog ribnjičarstva, ribe iz šaranskih i pastrvskih ribnjaka za domaće potrebe pred Uskrs nije manjkalo.
Prof. dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj Katedre za ribarstvo i ekologiju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS), kaže da šarana i pastrve, kao glavnih i najtraženijih vrsta iz uzgoja ima za sada dovoljno za domaće tržište.Ukupna je godišnja proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj posljednjih godina od 2900 do 4800 tona.
Od 2500 do 4200 tona slatkovodne ribe godišnje se proizvodi i prodaje iz šaranskih ribnjaka. Proizvodnja slatkovodne ribe u šaranskim ribnjacima u nas se odvija na oko 10.000 hektara, iako ih ima više od 14 tisuća hektara, neke su površine trenutačno u fazi rekonstrukcija. Drugi izvor slatkovodne ribe na tržištu je iz gospodarskog ribolova, koji je u Hrvatskoj dopušten samo na Dunavu i Savi, a treći izvor su pastrvska ribogojilišta.
Ove količine, smatra Opačak, trebale bi pokriti sve domaće potrebe, tako da se nestašica slatkovodne ribe ne očekuje sve do srpnja i kolovoza, nakon čega se može očekivati i ljetni izlov.
- Prerada ribe i trgovina idu za sada normalno, tako da svi oni koji trebaju živog ili prerađenog šarana s ribnjaka ne moraju strahovati jer ga ima dovoljno. Ne očekujemo probleme u opskrbi ribe na kontinuitetu, no sve dalje će prvo ovisiti o potražnji, a potom i o tome kakva će biti situacija s mjerama zbog koronavirusa – poručuje Opačak.
Sigurnosne mjere
Svoja optimistična predviđanja Opačak obrazlaže s nekoliko činjenica.- Od pojave koronavirusa nije bilo izvoza šarana, ni drugih vrsta, u zemlje gdje je taj izvoz ranije planiran: Italiju, Poljsku, Njemačku i Češku. Zato je u ribnjacima ostalo 200-tinjak tona ribe i ona je postala problem proizvođačima. Ta se riba nalazi u skladištima, odnosno zimovnicima, i tamo kalira, a postoji i opasnost od pojave parazitarnih bolesti jer temperature vode rastu, što pogoduje razvoju takvih bolesti. Neki tu ribu izlovljavaju i vraćaju u ribnjake kako bi izbjegli te probleme, a čekat će prodaju u idućim mjesecima. Značajni kupci su i ribiči, koji su planirali poribljavati svoje ribolovne vode, ali je i to stalo, što je također utjecalo na smanjenu prodaju ribe iz ribnjaka. Na smanjenje prodaje ribe s ribnjaka utjecale su i sigurnosne mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite kojima je zabranjen rad restoranima kao i veća okupljanja građana, čime su odgođene sve turističke manifestacije, fišijade.... Ukupno gledajući, prodano je od 40 do 50 posto manje ribe nego u istom razdoblju lani - navodi dr. Opačak.
Manje količine šarana, soma i drugih vrsta riba bez problema se uvozi iz Mađarske. Njegova cijena za kupca u Osijeku je 1,95 eura za kilogram, a plaćanje je avansno, što je povoljnije od cijene domaćeg šarana. Na našim ribnjacima te se cijene kreću od 16 do 18 kuna, plus PDV.
Cijene ribe nisu jedinstvene, razlikuju se od proizvođača do proizvođača i dogovaraju se izravno između proizvođača i kupaca.
Zatvaranje granica
U maloprodaji na ribarnicama i supermarketima cijena šarana je od 22 do čak 35 kuna po kilogramu. Dok istodobno u Osijeku cijena običnog šarana iznosi između 26 i 28 kuna, u Zagrebu je i 35 kuna. Najskuplja slatkovodna riba u Hrvatskoj je smuđ, koja se prodaje neočišćena u smrznutom stanju, uz cijenu kod proizvođača od 70 do 100 kuna za kilogram. Cijena soma u veleprodaji varira od 37 do 40 kuna, najniža prodajna cijena za štuku na ribnjaku je između 50 i 70 kuna, a cijena pastrve kod proizvođača ide od 25 do 30 kuna po kilogramu težine.U ribnjacima nema stajanja, trenutačno se završava izlov i obavlja nasad ribljeg mlađa za novu proizvodnju, počela je i hranidba riba te se obavljaju sve agrotehničke mjere na pripremi mladičnjaka, tanjuranje, košnja, vapnjenje i gnojidba... Sva ribnjačarstva koja planiraju novu proizvodnju jednogodišnjeg mlađa pripremaju matičnu ribu za mrijest i pripremaju svoja mrijestilišta kako bi mogli proizvesti ličinke u optimalnim rokovima. Tu bi se međutim mogao pojaviti problem za ribnjačarstva koja su planirala uvoz riblje hrane iz EU-a i Srbije. Naime, zbog zatvaranja granica granične procedure traju dugo, a radi se o hrani koja se transportira kamionima i koja je na vrućinama podložna kvarenju. Osim toga, takav transport poskupljuje, što će neizbježno dovesti do porasta cijene proizvodnje.
Dr. Opačak očekuje realan pad prihoda jer je smanjena prodaja slatkovodne ribe.
- To će svakako utjecati na Cash flow i likvidnost poduzeća. Može se dogoditi znatan nedostatak novca za plaće radnika, režijske troškove i novca za obrtna sredstva - hranu, vapno, gorivo..., što dodatno može ugroziti proizvodnju za sljedeće razdoblje - uvjeren je napominjući kako je država već najavila niz mjera za pomoć gospodarstvu te tako i slatkovodnom ribnjičarstvu.
Izišao je novi Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima u 2020. Sva ribnjačarstva, upozorava Opačak, prijavu su trebala obaviti do 14. travnja. Riječ je o dodjeli nepovratnih novčanih sredstava za štete i/ili izgubljenu dobit počinjenu od raznih vrsta ptica i drugih životinja na šaranskim ribnjacima u 2020. u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u ožujku je na sjednici Vlade predstavila prve mjere Ministarstva poljoprivrede za pomoć sektoru s ciljem ublažavanja negativnog utjecaja koronavirusa na poslovanje poljoprivrednika, ribara i drvoprerađivačkog sektora. Paket od 11 mjera primjenjiv je na sve sektore i odnosi se na osiguranje likvidnosti odnosno postojeće razine zaposlenosti, a vrijedan je približno 350 milijuna kuna.