Osim po dva prometna traka u istom smjeru, žičana ograda je ono po čemu se razlikuju autoceste i brze ceste od običnih, sa po jednim trakom u svakom smjeru. Ograda uglavnom sprječava divljači pristup autocesti i brzoj cesti te mogući sraz s automobilima i drugim vozilima. Nažalost, to nije slučaj na županijskim i državnim cestama, gdje su naleti vozila na divljač gotovo svakodnevni.

Odgovornost

Policijska uprava virovitičko-podravska je samo od 2. do 4. listopada na cestama Virovitičko-podravske županije evidentirala deset naleta na divljač. Pet je bilo naleta na srneću divljač, dva naleta na divlje svinje i po jedan nalet na jelensku divljač, lisicu i - nepoznatu divljač.

- Od početka godine evidentirana su 244 naleta na divljač, od kojih se samo 74 dogodilo danju. Najviše, 137 bilo je naleta na srneću divljač, a ostali su naleti bili na druge vrste divljih životinja, i to 35 naleta na divlje svinje, 20 naleta na zečeve, 24 na jelensku divljač, šest na jazavce, 11 na lisice i devet na razne ptice. Međutim, iako je problematika naleta na divljač prisutna tijekom cijele godine, učestali su od početka listopada, kada ih je evidentirano 14 - priopćila je policija. U svim naletima na divljač nastala je materijalna šteta na vozilima. Ljudskih stradanja nije bilo.

Nije samo Podravska magistrala problematična za suočavanje vozača sa divljači. Još veći broj naleta vozila na divljač zabilježen je u Požeško-slavonskoj županiji, uglavnom na zavojitom i brdovitom terenu, gdje vozač nema toliko vremena da unaprijed vidi divljač. U prosjeku, godišnje se na cestama Požeško-slavonske županije evidentira više od 300 naleta vozila na divljač. Nešto malo manje naleta bilježi se na cestama Osječko-baranjske te Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije.

Izmjenama Zakona o lovstvu jasnije su definirane obveze lovoovlaštenika, korisnika zemljišta i vozača u prometu. Novi model temelji se na načelu dokazane krivnje prema kojem vozač odgovara za štetu ako je vozilom upravljao protivno prometnim propisima, a lovoovlaštenik odgovara ako je šteta nastala kao posljedica provođenja skupnog lova. U slučajevima kada nema dokazane krivnje ni jedne strane, svaka strana snosi vlastitu štetu.

Polica osiguranja

Uvođenjem načela dokazane krivnje i postavljanja Zakona o lovstvu kao posebnog zakona (lex specialis), razgraničeno je i pitanje odgovornosti za štete u prometu i poljoprivredi. Kada je riječ o naknadi šteta od naleta vozila na divljač putem jedinstvene police osiguranja preko Hrvatskog lovačkog saveza iz državnog je proračuna je od 2018. godine isplaćeno više od 55 milijuna eura.

U slučaju naleta na divljač na cesti potrebno je osigurati mjesto nesreće na isti način kao i kod svake prometne nesreće ili kvara - treba uključiti sva četiri žmigavca, postaviti sigurnosni trokut iza vozila te nazvati hitne službe na broj 112. To je zakonska obveza čak i ako nema ozlijeđenih osoba, a policijski zapisnik poslije će vam biti ključni dokaz za ostvarivanje prava na naknadu štete.

Postupak naplate štete na vozilu olakšan je preko jedinstvene police osiguranja koju sklapa Hrvatski lovački savez (HLS) s osiguravajućim društvom. HLS je zadužen za sve ceste u Hrvatskoj, a za nesreće na autocestama odgovornost snosi koncesionar (npr. HAC) ako ograda nije bila ispravna. Treba napomenuti da bi osiguravajuće društvo moglo odbiti ili smanjiti naknadu ako se utvrdi da ste vozili pod utjecajem alkohola, droga ili ako niste prilagodili brzinu uvjetima na cesti i ignorirali znak opasnosti “divljač na cesti”.