Osijek, 11. 06. 2025, Ulica Otokara Keršovanija u Osijeku, Kuća Josipa Škorića, Josip škorić, priveden u akciji DORH-a.snimio GOJKO MITIĆ
GOJKO MITIĆ
29.7.2026., 10:13
USKOK PODIGAO OPTUŽNICU

Škorić i Čamber optuženi za pogodovanje na javnim natječajima i primanje mita

Nakon 13 mjeseci, od lipnja 2025. godine, kada je pokrenuto istraživanje protiv bivših čelnih ljudi Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta zbog sumnji na korupciju, pogodovanja i mito, Uskok je podigao optužnicu. Na njoj se nalaze četiri osobe, bivši predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, bivši direktor Sektora za promet u Hrvatskim autocestama Silvije Čamber, umirovljeni profesor Fakulteta prometnih znanosti Anđelko Ščukanac i predstojnik jednog od fakultetskih zavoda, Darko Babić. U optužnici je, kao petookrivljena, navedena i Ščukančeva tvrtka Chemosignal.

- Uskok je nakon provedene istrage pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv četiri osobe i jedne tvrtke zbog počinjenja kaznenih djela primanja mita, davanja mita, trgovanja utjecajem te zlouporabe položaja i ovlasti - priopćio je Uskok, ne navodeći identitete optuženih, samo njihova godišta.

Opužnicom se Ščukanca, koji je drogookrivljeni, tereti da je od 2023. do lipnja 2025. godine u Zagrebu kao vlasnik tvrtke Chemosignal, koja je s Hrvatskim autocestama (HAC) imala poslovnu suradnju, tražio od prvookrivljenog Silvija Čambera, tadašnjeg direktora Sektora za promet HAC-a, da koristeći svoj položaj pogoduje Chemosignalu u poslovima s HAC-om. Zauzvrat mu je ponudio financiranje radova i opremanja njegove kuće, što je Čamber, prema tvrdnjama USKOK-a, prihvatio. Konkretno, navodi Uskok, Chemosignal je između siječnja i studenoga 2024. platio najmanje 21.900 eura za radove koje su na Čamberovoj kući izvela dva obrta. Zauzvrat je Čamber, nakon što je zbog tehničke pogreške u postupku javne nabave odbijena ponuda zajednice ponuditelja u kojoj je bio i Chemosignal, od direktora tvrtke koja je dobila posao, zatražio da kao podizvođača angažira upravo Chemosignal.

Umirovljenog profesora Ščukanca Uskok dalje tereti da je od 1. veljače do 21. kolovoza 2024. u Zagrebu, kao vlasnik Chemosignala te bivši predstojnik Zavoda za prometnu signalizaciju pri Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu i počasni profesor, od trećeokrivljenog Josipa Škorića, predsjednika Uprave Hrvatskih cesta (HC), tražio da pogoduje tvrtki Chemosignal i povezanim tvrtkama. Zauzvrat je Ščukanac ponudio snositi troškove privatnih potreba Škorića i i njemu bliskih osoba, što je Škorić i prihvatio.

Uskok navodi kao je Ščukanac, u dogovoru sa Škorićem, tijekom travnja i svibnja 2024. godine, korištenjem autoriteta, tražio od četvrtookrivljenog Darka Babića, predstojnika Zavoda za prometnu signalizaciju na Fakultetu proetnih znanosti (FPZ), da troškove ugostiteljskih usluga koje su koristili Škorić i s njim povezane osobe u jednom restoranu, u ukupnom iznosu od 3911,90 eura, podmiri fakultet. Babić je odobrio plaćanje tog računa, iako je znao da se ti troškovi ne odnose na usluge korištene za potrebe fakulteta. Time je, smatra Uskok, FPZ oštećen za 3911,90 eura.

Optužnicom se nadalje tereti da je tijekom svibnja 2024. na teret Chemosignala plaćen hotelski smještaj Josipa Škorića u Rovinju u iznosu od 997,90 eura. Tijekom lipnja i srpnja iste godine, navodi USKOK, osigurane su i zrakoplovne karte za osobe bliske Škoriću u vrijednosti od 2424,26 eura, a u srpnju je dogovorena kupoprodaja automobila njegovu rođaku uz obročnu otplatu, pri čemu je obećano podmirenje dijela kupoprodajne cijene u iznosu od 40.899,79 eura.

U završnoj stavci optužnice Uskok tvrdi i da je, sukladno s prethodnim dogovorom između Ščukanca i Škorića, predsjednik Hrvatskih cesta poduzimao radnje kako bi HC nabavio sustav za mjerenje mehaničke otpornosti i stabilnosti kolnika, a da se poslovi povezani s tim sustavom osiguraju fizičkim i pravnim osobama povezanima sa Ščukancem i Chemosignalom. Taj je sustav i uvršten u Plan nabave HC-a te je pokrenut postupak javne nabave. Međutim, nakon Škorićeve ostavke na mjesto predsjednika Uprave, nabava je odlukom Uprave obustavljena.

NAMJEŠTANJE NATJEČAJA S ROĐAKOM

Pravosudni problemi za Josipa Škorića počeli su u kolovozu 2024., kada je dao iznenadnu ostavku na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, objašnjavajući tada da je to učinio zbog “osobnih razloga”. Mjesec dana poslije, u rujnu iste godine, Škorića je po nalogu Uskoka uhitila policija, zajedno s njegovim rođakom Zoranom Škorićem i poduzetnicom Sandom Bajtl. Teretili su se za namještanje višemilijunskih javnih natječaja i uzimanje mita, a u središtu istrage su dvije velike investicije u cestogradnji. Prva se odnosi na rekonstrukciju državne ceste Baćin-Dol-Rešetari, projekt vrijedan oko 6,4 milijuna eura. Na natječaju objavljenom u veljači 2023. sudjelovali su Strabag, s ponudom od 8,2 milijuna eura, i Osijek-Koteks, čija je ponuda bila stotinjak tisuća eura manja. Ubrzo nakon toga Hrvatske ceste povećale su procijenjenu vrijednost radova, a Josip Škorić potpisao je ugovor upravo s Osijek-Koteksom, i to za iznos koji je točno odgovarao novoj, višoj procjeni. Zoran Škorić tada je dio ugovorenog posla, u vrijednosti od oko 700 tisuća eura, prepustio tvrtki Structivo koju vodi Sanda Bajtl. Uskok je tvrdio da je time Josip Škorić pogodovao i Osijek-Koteksu i Structivu.

PUŠTEN JE U SRPNJU 2025.

Drugo Škorićevo uhićenje, vezano uz sada podignutu optužnicu, uslijedilo je u lipnju prošle godine. Uskok je tada izvijestio kako će ispitati ukupno 29 svjedoka, za koje je postojala opasnost kako bi uhićena četvorka mogla na njih utjecati. Ispitivanje je trajalo mjesec dana, nakon čega je u srpnju 2025. godine Josip Škorić pušten iz istražnog zatvora.