Županijski sud u Zagrebu je na prijedlog Uskoka blokirao imovinu okrivljenika iz afere izvlačenja više milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza (HSS) te odredio mjeru osiguranja zabrane otuđenje više nekretnina širom Hrvatske te novčanih sredstava na računima, poslovnim udjelima i dionicama.

Uskok je izvijestio da je nakon pokretanja istrage krajem ožujka ove godine i financijskih izvida provedenih u suradnji s Uredom za sprečavanje pranja novca i Poreznom upravom, podnio zagrebačkom Županijskom sudu više prijedloga za određivanje privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi na temelju koji je blokirana imovina u ukupnoj vrijednosti od 4.527.976 eura.

Nadalje, kako bi se onemogućilo otuđenje ili opterećenje imovine za koju se sumnja da je stečena počinjenjem kaznenih djela te kako bi se osiguralo njezino kasnije oduzimanje, u odnosu na petero okrivljenika koji se sumnjiče zbog malverzacija unutar HSS-a i pranja novca, određene su privremene mjere osiguranja kojima se zabranjuje otuđenje nekretnina u Zagrebu, Poreču, Malom Lošinju, Višnjanu i Senju te novčanih sredstava na računima, poslovnim udjelima i dionicama u iznosu od 2.081.737 eura.

U Uskoku ističu da se određivanjem ovih privremenih mjera ostvaruje jedno od temeljnih načela kaznenog prava da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom.

Uskok je, nakon pokretanja istrage protiv bivšeg dužnosnika HSS-a Vedrana Pavleka i još petero osumnjičenih zbog izvlačenja gotovo 30 milijuna eura iz HSS-a, izvijestio kako sumnja da je trećina tog iznosa završila na Pavlekovim računima u inozemstvu.

Uz Pavleka osumnjičeni su bivši glavni tajnik HSS-a Damir Raos, nekadašnji glasnogovornik HSS-a Nenad Eror, direktorica računovodstvene tvrtke koja je radila za Skijaški savez Božena Meić Hrvoj te austrijski i lihtenštajnski državljanin Georg Mauser i slovačka državljanka Martina Strezenicki koji su upravljali off-shore tvrtkama preko kojih se izvlačio novac.

Uskok sumnja da je Pavlek kao direktor u HSS-u, od 2014. do kraja veljače 2026., ustrojio zločinačko udruženje u koje je povezao ostalih šestero osumnjičenika te jednog muškarca koji je sada pokojni te druge zasad nepoznate osobe koje su u stvarnosti rukovodile poslovanjem više tvrtki.

Prema navodima Uskoka, Pavlek je ustrojio zločinačko udruženje koje je djelovalo preko tvrtki u Zagrebu, Austriji, Lihtenštajnu, Monaku, Španjolskoj, Rusiji, Mađarskoj, Švicarskoj, Srbiji, San Marinu, Slovačkoj i Italiji te da je sada već bivši direktor u HSS-u, kao vlasnik monegaške i španjolske tvrtke, povezao tvrtku u međuvremenu preminule osobe iz Svetog Kristofora i Nevisa.

Sumnja se da je Pavlek najprije sa sada pokojnim muškarcem, a nakon njegove smrti s Georgom Mauserom i Martinom Strezenicki dogovorio da njihove tvrtke sklope ugovore s HSS-om za usluge koje se u stvarnosti neće nikada izvršiti te da temeljem tako zaključenih ugovora Skijaškom savezu ispostavljaju račune za takve fiktivne usluge.

Eror unio u Hrvatsku više od 11 milijuna eura bez prijavljivanja

Također se sumnja da je Pavlek dogovorio sa zasad nepoznatim osobama koje stvarno upravljaju poslovanjem većeg broja tvrtki da one bez zaključenja ikakvih ugovora, ispostavljaju HSS-u račune za usluge koje nikada nisu izvršili, a koje je HSS plaćao, nakon čega su iz tih tvrtki izvlačili novac.

Za Damira Raosa se sumnja da je u ime HSS-a potpisivao ugovore o fiktivnim uslugama, a nakon što su im ispostavljeni računi, Božena Meić Hrvoj je kreirala naloge za izvršenje plaćanja, koje su potom autorizirali Pavlek i Raos.

Na taj je način, navodi tužiteljstvo, s računa HSS-a neosnovano isplaćeno najmanje 29.895.815 eura, od čega je više od pola tog iznosa plasirano na račune pod kontrolom sada pokojnog muškarca, a nakon njegove smrti na račune Mausera i Strezenicki. Oni su potom oko 10,5 milijuna eura proslijedili na račune Pavlekove tvrtke koji su otvoreni u bankama u Austriji i Monaku.

Prema sumnjama tužiteljstva i policije, Pavlek je oko 1,9 milijuna eura tog novca posudio svojoj drugoj tvrtki radi gradnje vile na Ibizi, dok je ostatak novca trošio prema svom nahođenju pa tako na estetske operacije, hotelski smještaj u inozemstvu i kupnju luksuzne robe. Uz to, sumnja se da je Pavlek podizao novac i u gotovini.

Odgovorne osobe ostalih tvrtki su po uplatama od HSS-a za sebe zadržavali oko 10 posto, dok su ostatak dizali i u gotovini predavali osobi koju je odredio Pavlek. Na taj način je Nenad Eror u više navrata, od 2019. do siječnja 2026., odlazio u inozemstvo gdje je preuzeo gotovo 11 milijuna eura i potom ga bez evidentiranja i prijavljivanja unosio u Hrvatsku.

Eror je novac navodno predavao Raosu, nakon čega su Pavlek i Raos, zajedno s Boženom Meić Hrvoj zadržavali za sebe, dok je ostatak novca predao raznim osobama povezanima s HSS-om. 

Ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je ranije da uskoro očekuje službene informacije iz Kazahstana o Pavlekovom izručenju te da će duljina postupka ovisiti o tome hoće li Pavlek koristiti pravna sredstva protiv izručenja.