Mnogi su ih postali svjesni tek kada su im na kućnu adresu stigle kazne zbog prebrze vožnje. Riječ je o kamerama za nadzor brzine, koje su postale jednako uobičajene kao i prometni znakovi. Iako ih je puno, i najavljene su znakovima, dio vozača i dalje vozi kao da ih ne vidi. U 2025. godini evidentirano je više od 320 tisuća jurnjava, što jasno pokazuje da radari rade - ali i da posla ne nedostaje.

Prema podatcima MUP-a, na području Hrvatske u 2025. godini evidentirano je 320.069 prekoračenja dopuštene brzine. Kako doznajemo iz izvješća tvrtke kompare.hr, najviše prometnih prekršaja zabilježeno je na području Policijske uprave zagrebačke - 39.695. Slijede Policijska uprava splitsko‑dalmatinska s 27.357 prekršaja i PU zadarska s 23.560 evidentiranih slučajeva. Ono što vozače najviše zanima jest - kolike su kazne.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kazne za prekoračenje brzine razlikuju se ovisno o tome je li prekršaj počinjen u naselju ili izvan njega. Kazne za oone u naselju u pravilu su strože jer se smatra da je rizik za pješake i druge sudionike znatno veći. Tako se jurnjava za 50 km/h iznad ograničenja u naseljenom mjestu plaća između 1320 i 2650 eura, ili zatvor do 60 dana. Na otvorenoj cesti za isti prekršaj kazna je između 660 i 1990 eura.

MILAN BUGARIĆ

Kazna za prekoračenje od 30 do 50 kilometara na sat u naselju je između 390 i 920 eura, a na otvorenoj cesti 260 eura. Kazne su niže za manje prekoračenje brzine. Prekoračenje između 20 i 30 km/h u naselju kažnjava se sa 130, a izvan naselja sa 60 eura. Ono između 10 i 20 km/h a u naseljenom mjestu kažnjava se sa 60 eura, a identično je i na otvorenoj cesti. Prekoračenje do 10 km/h na otvorenoj cesti se ne kažnjava, a u gradu je do 30 eura.

S obzirom na visoke kazne, važno je znati da je nadzor prometa danas znatno intenzivniji nego prije. Samo u 2025. godini postavljeno je 179 novih kućišta. Na hrvatskim prometnicama tako je ukupno 767 kućišta i 201 fiksni uređaj koji se po potrebi premješta između lokacija. Najviše kamera, 86, nalazi se na području PU zagrebačke i PU splitsko‑dalmatinske. Slijede PU međimurska sa 62, PU istarska s 59 i PU varaždinska s 58 kamera.

Ministarstvo unutarnjih poslova planira u 2026. godini nastaviti s aktivnostima koje bitno utječu na sigurnost cestovnog prometa, a to je, između ostaloga, i postavljanje dodatnog broja kućišta i fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila. Lokacije/pozicije određuju lokalne policijske postaje i uprave na temelju prometne problematike prema statističko-analitičkim pokazateljima gdje se događaju najteže prometne nesreće zbog prekoračenja dopuštene brzine.