Više hrvatskih građana, pa tako i u Slavoniji, u posljednje vrijeme ostalo je bez novca vjerujući da ga šalju svojoj djeci. No to je samo još jedna od prijevara domišljatih prevaranata. Iz zagrebačke policije pojasnili su što su to tzv. smishing prijevare.

- Smishing je napad društvenog inženjeringa, odnosno "kampanja" pripremnih radnji radi počinjenja kaznenog djela prijevare iz članka 236. Kaznenog zakona Republike Hrvatske s ciljem krađe osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Smishing je kombinacija SMS i phishing krađe identiteta. Smishing prijevara provodi se tako da prevaranti, počinitelji kibernetičkog kriminala, pokušavaju u zabludu dovesti građane slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru. U SMS poruci koju građani zaprime obično se od njih traži da pritisnu, odnosno aktiviraju, poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke, te na taj način postanu žrtve prijevare, a prevarantima otkriju osjetljive i privatne podatke, što je njihov glavni cilj - poručuju iz policije.

Lažna poruka prevaranata

Kako dalje navode, počinitelji kontaktiraju građane ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama Europe i šire, te na prijevaran način od njih pokušavaju doći do njihovih podataka s bankovnih kartica i slično ili traže način da se preko aplikacija na daljinu spoje s uređajem žrtve i dođu do mobilnog ili internetskog bankarstva ili navedu žrtvu da slijedi njihove upute kako bi došli u mogućnost raspolaganja njezinim novcem, koji se nakon toga distribuira na bankovne i druge račune u inozemstvu, a vrlo se često radi o računima otvorenim u "trećim zemljama".

Ipak, postoje načini kako se zaštititi ako primite smishing poruku. Kao prvo brišite poruke i ne odgovarajte na njih. Nemojte pritiskati poveznice, otvarati i pregledavati slike ili privitke. Ne dijelite osobne, financijske ili sigurnosne podatke, a ako smatrate da ste postali žrtva krađe identiteta SMS porukom ili ako ste otkrili osjetljive podatke (poput PIN-a, broja kreditne kartice, OIB-a i drugog), odmah to prijavite banci, a potom i policiji.