Broj smrtno stradalih osoba zbog prometnih nesreća na hrvatskim cestama porastao je za čak 23,2 posto u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu prema istom razdoblju lani. Prema podacima MUP-a, od siječnja do kraja lipnja ove godine smrtno je nastradalo 117 osoba u odnosu prema 95 osoba tijekom prvog polugodišnjeg razdoblja 2023., računajući i ozlijeđene putnike i vozače koji su preminuli nakon prometne nesreće na putu u bolnice ili tijekom hospitalizacije.

U istom usporednom razdoblju na samom mjestu nesreće poginulo je 108 osoba u odnosu prema lanjskih prvih šest mjeseci s 91 žrtvom, što je nepovoljni porast od 18,7 posto. Vrijedi podsjetiti da je tijekom cijele prošle godine na mjestu nesreće i naknadno život izgubilo 274 osoba, od kojih su 179 vozači, 50 putnici te 45 pješaci, navodi se iz MUP-a.

“U 2023. godini evidentirane su 34.604 prometne nesreće. U tim su nesrećama poginule 274 osobe, 3102 su teško ozlijeđene, a 11.102 lakše. U odnosu prema podacima za 2022. godinu prometnih je nesreća više 6,3 posto, 2043 prometne nesreće više. Brzina neprimjerena uvjetima na cesti najčešća je pogreška vozača zbog koje se događaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom", objavili su u godišnjoj analizi iz MUP-a.

Noviji usporedni podaci tiču se prvih šest mjeseci tekuće i prošle godine, razdoblja prije špice turističke sezone i pojačanog prometa kada broj prometnih nezgoda uobičajeno raste i utječe na cjelogodišnju statistiku. U prvih šest mjeseci u porastu je i broj teško ozlijeđenih osoba u prometu. Ove je godine do kraja lipnja teško ozlijeđeno 1349 osoba, 215 osoba više nego u lanjskim mjesecima, što je porast od 19 posto. Što se tiče opsega ozljeda, višestruko je veći broj lakše ozlijeđenih – ukupno 5061, što je također porast u odnosu prema lanjskom šestomjesečnom razdoblju s 4728 slučajeva.

Iako se dugi niz godina najveći broj pogibija u prometu evidentira na zagrebačkim cestama kao prometno najgušćem području u zemlji, Splitsko-dalmatinska županija prijavila je najveći broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj cijele prošle godine kao i u prvih šest mjeseci 2024. U odnosu zagrebačke i splitske regije trendovi su se preokrenuli u incidenciji pogibija iako Zagreb i Zagrebačka županija i dalje imaju od dva do dva i pol puta veću učestalost prometnih nesreća. Samo za usporedbu, zagrebačka regija lani je prijavila više od 8000 prometnih nezgoda, a splitska tek nešto više od 3000.

Od početka godine do kraja lipnja 2024. Policijska uprava splitsko-dalmatinska prijavila je 16 smrtno stradalih osoba u prometnim nezgodama, što je porast od 23,1 posto u odnosu prema istom razdoblju lani s 13 ljudskih žrtava. Nažalost, za čak 62,5 posto porastao je broj ljudskih žrtava 2023. u odnosu prema 2022. Split i okolica lani su zbog prometnih nesreća imali 39 smrti na cestama i u bolnicama u odnosu prema 24 tijekom 2022. Lakše i teže ozlijeđeno je nešto manje od 1800 osoba, 11 posto više nego preklani, a u prvih šest mjeseci 2024. bilo je oko 1100 ozlijeđenih.

Suprotno od splitske regije PU zagrebačka zabilježila je statistički pad broja smrtno stradalih osoba u prometu za 6,7 posto u šest mjeseci ove godine (15). No na godišnjoj razini broj pogibija je smanjen za čak 22 posto, pa su lani prijavljene 32 ljudske žrtve u odnosu prema 41 tijekom 2022. Zagrebačka regija i dalje ima najveći broj ozlijeđenih u prometu od svih ostalih policijskih uprava. Lani je prijavila više od 3000 ozlijeđenih osoba, od kojih 543 teže ozlijeđene.