Sedamnaestogodišnjak i 23-godišnjak smrtno su stradali u prometnoj nesreći koja se dogodila u Ulici Stjepana Radića u Kuli. Policijska uprava požeško-slavonska izvijestila je kako su poginuli u slijetanju automobila s ceste nakon čega je vozilo udarilo u stablo. Policija je dojavu o nesreći dobila u utorak u 5.52, a očevid na mjestu nesreće trajao je satima.

Pogibije u prometu

Automobil u kojem su bila dva mladića od siline udara u stablo oraha potpuno je bio uništen, a poginuli su tek nekoliko stotina metara od kućnog praga. Također u utorak, oko 13 sati, jedna je osoba ozlijeđena u slijetanju automobila s ceste između mjesta Bektež i Kutjevo. Ozlijeđena osoba prevezena je u Opću županijsku bolnicu Požega.

Prema podacima iz Biltena o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova za 2023. godinu na hrvatskim cestama posljednjih su se deset godina prosječno dogodile 32.063 prometne nesreće. U 31,5 posto nesreća stradavale su osobe. Godišnje je u prometu prosječno stradalo 13.780 osoba. Od tog broja 78,1 posto prošlo je s lakšim ozljedama. Teške ozljede zadobilo je 19,7 posto osoba, a smrtno je stradalo 2,2 posto osoba godišnje, što je prosječno godišnje 299 osoba. Prometne su nesreće i dalje ubojica broj jedan mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu. Najugroženija su djeca i mladi, a ugrožene skupine su biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci.

“Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto ih ostaje trajnim invalidima, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe dobi. Od tri bitna čimbenika za sigurnost prometa (sudionici, vozila i ceste), prometna kultura svih sudionika, osobito vozača, najbrže može utjecati na smanjenje tragičnih posljedica. Ne treba zanemariti činjenicu kako je za promicanje prometne kulture sudionika potrebno uložiti i najmanje financijskih sredstava u usporedbi s druga dva čimbenika", kažu iz MUP-a.

Manje nesreća

Na hrvatskim cestama od 2014. do 2023. godine dogodilo se 320.627 prometnih nesreća. U tim je nesrećama nastradalo 137.796 osoba. Poginulo je 2986 osoba, teško je ozlijeđenih bilo 27.160, a 107.650 osoba je lakše ozlijeđeno. U istom razdoblju broj prometnih nesreća s nastradalim osobama povećao se s 10.607 u 2014. na 10.633 u 2023. godini, broj teško ozlijeđenih osoba s 2675 na 3102, broj lakše ozlijeđenih osoba smanjio se s 11.547 na 11.102, a broj poginulih u prometnim nesrećama smanjio se s 308 na 274 (11 posto). Osim broja poginulih osoba na sto tisuća stanovnika bitan pokazatelj sigurnosti cestovnog prometa je i broj poginulih osoba na sto tisuća vozila i na sto tisuća vozača. U istom razdoblju povećao se broj registriranih vozača motornih vozila za 17.216, ili 0,7 posto, a broj registriranih motornih vozila porastao je za 594.670, ili 31,3 posto. Broj poginulih osoba na sto tisuća stanovnika smanjio se sa 7,2 posto u 2014. na 7,1 posto u 2023. godini, a broj poginulih osoba na sto tisuća vozača s 13,4 posto u 2014. godini na 11,8 posto u 2023. U posljednjih deset godina cestovna mreža kategoriziranih prometnica smanjena je za 1,4 posto, a duljina autocesta povećala se za 3,4 posto. Poboljšanje kvalitete prometnica bitno je utjecalo na smanjenje broja prometnih nesreća i njihovih posljedica, smatra MUP.

Broj poginulih u prometnim nesrećama u posljednjih deset godina pao je s 308 u 2014. na 274 osoba u 2023.