stariji ljudi internet prijevare ilustracijafreepik
Freepik
24.7.2024., 07:47
DRUŠTVENE MREŽE RAJ ZA PREVARANTE

Predstavio se ženi kao sin, ukrao joj više od 3800 eura

Osobe starije životne dobi najlakše su mete svih prevaranata, a od kada se više služe internetom, prevarantima je posao dodatno olakšan. Jedna 69-godišnja Slavonka 20. srpnja je kontaktirala s nepoznatom osobom na društvenoj mreži koja joj se predstavila kao njezin sin. Neznanac joj je "prodao" priču, pa mu je žena u dva navrata uplatila 3831 euro.

Nakon što je shvatila da je prevarena, žena je o svemu obavijestila policiju, koja je pokrenula kriminalističku istragu i traga za prevarantom.

INTERNET PRIJEVARA KIBERNETIČKI CYBER AI UMJETNA INTELIGENCIJA
PIXABAY

Kako se sve veći broj umirovljenika koristi internetom u poslovnim transakcijama, održavanju kontakata sa svojim bližnjima i prijateljima, ali i prilikom narudžbe raznih roba i usluga, potencijalno postaju i žrtve različitih kaznenih djela preko interneta. Uz one koji nazivaju telefonski i zvone na vrata nudeći kojekakve usluge, umirovljenicima doista nije lako obraniti se od lopova. Unatoč brojnim upozorenjima iz policije građani, uglavnom starije životne dobi, i dalje vjeruju nepoznatim osobama koje ih nazove i predstavljaju im se kao službene osobe, pa ih pokradu.

Jedan je način da se žrtvama lopovi predstave kao operateri banke, obavještavaju ih da je došlo do zlouporabe njihovih bankovnih kartica i traže od njih kartice s pripadajućim PIN-om, kako bi ih mogli poništiti i dostaviti im druge kartice. Ubrzo na kućnu adresu građana dolazi osoba ili više njih te uzimaju kartice s PIN-om radi njihove ''promjene'', a žrtva ubrzo saznaje da joj je s računa podignut sav novac.

PRETPOSTAVKE NEMA

Nemojte pretpostaviti da je pozivatelj legitiman samo zato što raspolaže određenim podacima (može ih pronaći na društvenim mrežama). Nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo, budite posebno oprezni ako se u poruci e-pošte od “banke” od vas traže osjetljivi podatci i nemojte odgovarati na sumnjive e-poruke. Nemojte kliknuti na poveznicu ili preuzeti privitak, nego upišite adresu u preglednik, a ako ste u nedoumici, provjerite na stranici banke ili nazovite banku. Nikad ne odgovarajte na SMS koji zahtijeva vaš PIN ili vašu lozinku za online bankarstvo, a ako smatrate da ste nasjeli na smishing poruku i ako ste dali bankovne podatke, odmah se obratite svojoj banci i policiji.

U dugom slučaju neznanci se predstavljaju kao da zovu iz veleposlanstva RH u nekoj stranoj zemlji te traže novac za troškove liječenja rođaka koji prebiva u inozemstvu. Većinom pozivatelj ima saznanja da žrtva doista ima rođaka u inozemstvu, pa kaže da je rođaku pozlilo te se nalazi u bolnici na liječenju ili mu je potreban novac za doplatu karte i nastavak putovanja prema Republici Hrvatskoj. Novac za troškove liječenja traže hitno da se uplati, a kada kontaktiraju rodbinu žrtve, shvate da su prevarene.

euro, euri, novčanik, lipanj 2023.
pixabay

U trećem slučaju starije osobe, uglavnom žene, dobivaju poziv muškarca koji im se predstavlja kao policajac kriminalističke policije koji radi tajne provjere zbog sumnje da netko od djelatnika banke krade novac s računa klijenata. Traži od žena da odu u banku i podignu sav novac s računa i da ga predaju osobi koja će doći po novac i odnijeti ga radi provjere. U svim slučajevima radi se o tome što vremešna generacija poštuje autoritet i uopće ne sumnja u to da osobe s druge strane telefonske veze nisu ono za što se predstavljaju.

Iz policije upozoravaju građane da budu oprezni kad prime neočekivani telefonski poziv, uzmu broj pozivatelja i kažu im da će ih nazvati.