Dvije prijevare s tuđim osobnim podacima zabilježene su u Osijeku. Da se ponekad ne može vjerovati ni najbližem rodu, svjedoči primjer 36-godišnjaka koji je 19. srpnja prošle godine, preko web shopa, sklopio pretplatnički ugovor za mobitel koristeći osobne podatke svoga brata. Pristigle račune nije plaćao, te je brata dočekao račun veći od 3000 kuna, a koji nije ni napravio. Policija je osumnjičila 36-godišnjaka za nedopuštenu uporabu osobnih podataka i prijevaru. Kazneno je prijavljen Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

U drugom je slučaju još uvijek nepoznata osoba 15. ožujka Osijeku iskoristila OIB 22-godišnjakinje te bez njezina znanja i odobrenja preko telefona sklopila pretplatnički ugovor za mobitel. U ovom slučaju šteta za sada nije poznata. Iz hrvatske Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pojašnjavaju na koje sve načine osobni podaci mogu biti zloupotrijebljeni.

- Zlouporabu tuđih osobnih podataka netko čini u svrhu nanošenja drugom štete (povreda ugleda i časti, povreda privatnosti). Osobni podaci mogu se zloupotrijebiti u svrhu počinjenja nekih kaznenih djela, npr. prijevare ili netko iskoristi tuđe osobne podatke u svrhu pribavljanja protupravne koristi, npr. korištenje tuđih osobnih podataka u svrhu sklapanja lažnih ugovora. Krađu identiteta definiramo kao radnju kojom netko koristi (prikuplja obrađuje) tuđe osobne podatke (fizičkih osoba) protivno zakonu. Osim što je riječ o povredi privatnosti (npr. otvaranje lažnog Facebook profila, lažno predstavljanje), ujedno je to i kazneno djelo za koje je predviđena i kazna zatvora do godinu dana - pojašnjavaju iz AZOP-a te navode neke primjere.

Na primjer osoba A otvori lažni Facebook profil osobe B, objavi pritom fotografiju osobe B, njezine osobne podatke – kojima raspolaže, ime, prezime, dob itd. i potom objavljuje neadekvatan i/ili vulgaran sadržaj na FB profilu koji osobu B prikazuje u negativnom svjetlu. Drugi je primjer baš onaj koji se dogodio dvoje Osječana s početka teksta. Naime, u tom slučaju osoba A koristi osobne podatke osobe B u svrhu sklapanja "lažnog" ugovora s nekim teleoperatorom, predstavljajući se kao osoba B, sklopi u njezino ime, a u svoju korist ugovor o pribavljanju broja i mobilnog uređaja, napravi račun koji ne podmiruje, a teret dugovanja padne na osobu B.

Isto tako, pojedince se može navesti da dostave svoje osobne podatke, npr. lažno ih se uvjerava da su osvojili veliko nasljeđe ili da su osvojili nagradu na nagradnoj igri, a sve u svrhu stjecanja protupravne koristi. Na primjer, osoba je na društvenoj mreži dobila obavijest od organizatora nagradne igre da je dobitnik na nagradnoj igri. Kako bi mogla preuzeti nagradu, mora dostaviti presliku prednje i stražnje strane svoje osobne iskaznice. Preslika osobne iskaznica potom je zloupotrijebljena za sklapanje lažnog pretplatničkog ugovora na daljinu.

Iz AZOP-a ističu kako se, s pojavom monetizacije podataka i razvojem podatkovnog gospodarstva, pojavljuju i novi oblici povrede prava na zaštitu osobnih podataka.

- Na prvi pogled vrijednost podataka koji otkrivaju sadržaj koji osoba označava sa "sviđa mi se" na društvenoj mreži ne čini se pretjerano značajna. Međutim, ako se ti naoko bezvrijedni podaci upare s drugim osobnim podacima, mogu poslužiti za izradu profila pojedinca, prepoznavanje njegovih npr. političkih preferencija, ciljano oglašavanje u svrhu širenja lažnih vijesti i dezinformacija i/ili utjecaja na misli i postupke pojedinaca. Tako je, primjerice, moguće navesti osobu da glasa za određenu političku stranku slanjem ciljanih poruka preko društvenim mreža koje su posebno prilagođene toj osobi na temelju izrađenog profila. Moguće povreda prava na zaštitu osobnih podataka u ovom kontekstu mogu utjecati na druga temeljna prava, kao što su sloboda izražavanja i sloboda mišljenja - upozoravaju iz hrvatske Agencije za zaštitu osobnih podataka.