Model što ga donosi nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (UWWTD) mogao bi dovesti do poskupljenja lijekova, a najviše bi mogao biti pogođen segment generičkih lijekova, upozoravaju iz farmaceutskih tvrtki.

Prema toj Direktivi farmaceutska i kozmetička industrija kroz model proširene odgovornosti proizvođača (EPR) trebale bi snositi najmanje 80 % troškova dodatnog, kvartarnog stupnja pročišćavanja otpadnih voda kojim se uklanjaju mikropolutanti koje klasični sustavi ne mogu ukloniti, uključujući ostatke lijekova. To otvara šire pitanje može li Europa istodobno ostvariti ambiciozne okolišne ciljeve i zadržati stabilnu proizvodnju jeftinih generičkih lijekova.

Farmaceutska industrija traži privremeno zaustavljanje primjene Direktive u sadašnjem obliku i detaljniju procjenu ekonomskih posljedica, dok znanstvenici upozoravaju da bi odgađanje dodatnog pročišćavanja moglo produbiti problem.

Spirala troška

Farmaceutska industrija upozorava da bi upravo segment generičkih lijekova mogao biti najpogođeniji. Generici čine oko 70 % svih terapija u Europi, ali manje od 20 % ukupne potrošnje na lijekove, uz strogo regulirane cijene i niske marže. "Ovdje ne govorimo o industriji koja traži izuzeće, nego o sektoru koji osigurava većinu terapije u Europi. Dodatni trošak ove razine jednostavno se nema gdje apsorbirati", tvrdi predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova Ana Gongola.

Predsjednica Uprave Plive Nikolina Dizdar Čehulić ističe da bi previsoki dodatni troškovi mogli dovesti do povlačenja dijela lijekova s tržišta, smanjenja broja proizvođača i povećanog rizika od nestašica. Farmaceutska industrija upozorava i na mogućnost stvaranja "spirale troška" - situacije u kojoj bi se, nakon povlačenja dijela proizvođača s tržišta, isti ukupni trošak pročišćavanja raspodjeljivao na manji broj preostalih proizvođača, čime bi dodatne terapije postajale ekonomski neodržive. Navode da se procjene troškova provedbe u nekim članicama EU-a znatno razlikuju od početnih procjena Europske komisije. Spominju Nizozemsku, gdje se godišnji trošak kvartarnog pročišćavanja procjenjuje na 400 milijuna eura.

Znanstvenici upozoravaju da je problem farmaceutskog onečišćenja ozbiljan javnozdravstveni i okolišni izazov. Nikolina Udiković Kolić, voditeljica Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju i biotehnologiju pri Institutu "Ruđer Bošković", kaže da su antibiotici među farmaceutskim mikroonečišćivalima koji izazivaju najveću zabrinutost u vodenim ekosustavima. "Antibiotici dospijevaju u okoliš uglavnom putem otpadnih voda, komunalnih, kao i onih iz bolnica i farmaceutske industrije. Budući da ih konvencionalni uređaji ne uklanjaju učinkovito, u mjerljivim koncentracijama pojavljuju se u rijekama, jezerima i podzemnim vodama", ističe.

Otporne na antibiotike

Antibiotici su poseban problem jer i pri vrlo niskim koncentracijama mogu djelovati kao selektivni pritisak koji potiče razvoj antimikrobne rezistencije. "Za razliku od mnogih drugih onečišćivača, antibiotici djeluju kao selektivni pritisak pri koncentracijama nedovoljnim da ubiju bakterije, potičući razvoj rezistencije u okolišnim mikrobnim zajednicama koja potom može prijeći i na klinički značajne bakterije", upozorila je. Istraživanja provedena na hrvatskim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda pokazala su da se svakodnevno u rijeke ispuštaju milijarde crijevnih bakterija otpornih na antibiotike.

- Neke od najopasnijih bakterija i geni otpornosti na antibiotike posljednje linije obrane ne samo da preživljavaju tretman nego ih u određenim uvjetima nakon pročišćavanja ima relativno više nego prije. To znači da otpadna voda nije samo kemijsko nego i mikrobiološko onečišćenje s potencijalnim javnozdravstvenim implikacijama - ističe Udiković Kolić. Ocjenjuje da je planirana europska regulativa nužna mjera zaštite javnog zdravlja i vodenih ekosustava.

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) pak ističe kako u Hrvatskoj trenutno nema kritičnih nestašica lijekova, a za sve lijekove s prijavljenim poremećajem u opskrbi postoje dostupne zamjenske terapije. Dodaju da su prošlogodišnje nestašice najčešće bile izazvane kašnjenjima u proizvodnji i distribuciji, no da se kroz suradnju s veleprodajama i europskim tijelima uspješno održava opskrba.