Aluzije da bi hrvatske donacije za rad Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) mogle utjecati na suca prije donošenja odluke su besprizorne, rekao je premijer Andrej Plenković nakon što je predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u New Yorku izrazio sumnju u korupciju ESLJP-a u predmetu koji se tiče njegova savjetnika.

- Hrvatska je podržala aktivnosti ESLJP-a jer je cijela organizacija, pa i sam Sud, imala proračunskih teškoća. I to naravno nema nikakve veze s tim besprizornim aluzijama da bi naše donacije za rad Europskog suda utjecale na suca prije donošenja odluke - izjavio je Plenković.

Plenković: Žalosno

Naime, Komšić je prethodno u govoru na sjednici Opće skupštine UN-a optužio Hrvatsku za rušenje žalbe njegova savjetnika Slavena Kovačevića, koji je tvrdio da je žrtva diskriminacije, te izrazio sumnju u korupciju ESLJP-a u tom predmetu - tj. da je Hrvatska potplatila Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu kako bi u tom predmetu odlučio na način koji bi pogodovao Hrvatima u BiH. Komšić je uvjeren da je "jedna od zemalja", a mediji bliski njegovoj političkoj opciji navodili su kako se radi o Hrvatskoj, "dala financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se poslije, u tom istom predmetu, kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije". Plenković je rekao i da Komšić nije eksplicitno spomenuo Hrvatsku, no da pretpostavlja kako je dobro informiran da je Hrvatska među zemljama koje daju posebnu kontribuciju za rad Suda. Činjenicu da takve insinuacije dolaze iz susjedne zemlje, "kojoj toliko pomažemo", nazvao je "žalosnom".

- Jedna od zemalja, što je potpuno neshvatljivo i neprihvatljivo, dala je financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se poslije, u tom istom predmetu, kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije. Zato se ovdje postavlja logično pitanje - mogu li se presude međunarodnih sudova kupiti. Jesu li one na prodaju, upitao je Komšić u svom govoru pred okupljenim liderima svjetskih država. Riječ je o slučaju u kojem je Kovačević tužio BiH zbog toga što se kao građanin te države ne može u punoj mjeri koristiti svojim aktivnim biračkim pravom, odnosno ne može glasovati na svim izborima. On je u prvom stupnju dobio za sebe pozitivnu presudu, ali je u drugom ona poništena, a njegova tužba odbačena. Jedina zemlja prijateljica Suda u ovom slučaju bila je Hrvatska, a da je Komšić mislio na nju, potvrdili su i neki BiH mediji.

Prozvao i Schmidta

Komšić je rekao da je u rušenju presude "aktivno sudjelovao" i visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, njemački diplomat Christian Schmidt. - Iako mu to nisu ovlasti dane Dejtonsko-pariškim sporazumom, napravio je to ulažući također enormna financijska sredstva iz nepoznatih izvora, za čiju upotrebu nije imao potrebnu suglasnost Vijeća za provedbu mira - rekao je Komšić.

On je inače jedan od dva člana Predsjedništva BiH kojeg su izabrali Bošnjaci. Treća članica je Željka Cvijanović, koju su izabrali Srbi u Republici Srpskoj. Hrvati nisu izabrali ni jednog zbog toga što se hrvatski predstavnik bira na način da za njega mogu glasovati i Bošnjaci. Budući da njih ima četiri puta više nego Hrvata, oni mogu izabrati i svog i hrvatskog predstavnika. Komšić je to već četiri puta, što znači da je 16 godina u Predsjedništvu BiH kao hrvatski predstavnik iako ga uvijek biraju Bošnjaci.