Tisuće vjernika stajale su u nedjelju u redovima ispred bazilike svete Marije Velike u Rimu kako bi posjetile grob pape Franje, dan nakon što je pokopan u svojoj omiljenoj crkvi. Franjo je pokopan u niši crkve. Očekuje se da će stotine tisuća ljudi odati počast Papi, za kojeg je u subotu održana pogrebna misa na Trgu sv. Petra u Vatikanu.

Stotine tisuća vjernika okupile su se i u nedjelju i na Trgu sv. Petra na još jednoj ceremoniji u njegovu čast. Trg i okolne ulice preplavilo je, prema procjeni talijanske policije, 200.000 uglavnom mladih ljudi. Planirali su doći u Rim na proglašenje prvog katoličkog sveca iz milenijske generacije, koja je odgođena zbog papine smrti. Ceremoniju je predvodio kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana. U svojoj propovijedi okupljenoj je mladeži rekao kako bi ih Franjo želio sresti, "pogledati u oči i proći među vama kako bi vas pozdravio".

Početak konklave

Sprovodni obredi za papu Franju bili su skromniji nego za prethodne pape, kako je i želio, ali unatoč njegovoj skromnosti, bio je popularan i oko 150.000 ljudi postrojilo se u subotu uz rimske ceste kako bi se oprostilo od njega dok je prolazila njegova pogrebna povorka od bazilike sv. Petra do središta Rima, a procjenjuje se da je na samom Trgu sv. Petra bilo oko 250.000 ljudi. Uz svjetske čelnike procjenjuje se da se oko 400.000 ljudi okupilo u subotu na posljednjem ispraćaju argentinskog pape u Vatikanu i na ulicama Rima.

Nakon pokopa pape Franje očekuje se objava početka konklave, sastanka kardinala na kojoj će biti izabran novi poglavar Katoličke Crkve. Kardinali će peti sastanak od papine smrti održati u ponedjeljak ujutro i očekuje se da će na njemu objaviti datum konklave. Mnogi od onih koji oplakuju pokojnog papu izrazili su zabrinutost oko toga tko će ga naslijediti. "Transformirao je Crkvu u nešto normalnije, ljudskije", rekla je Romina Cacciatore (48), argentinska prevoditeljica koja živi u Italiji i dodala: "Zabrinuta sam zbog onoga što dolazi."

Na sprovodnoj misi za papu Franju cijeli se svijet oprostio od Svetog Oca, 266. Petrova nasljednika i pastira Crkve, pape koji je osvojio srca svih ljudi dobre volje, hodočasnika nade i milosrđa.

EPA

Uoči sprovodne mise Papin je lijes iz bazilike sv. Petra, kroz špalir kardinala, iznesen na Trg sv. Petra i položen na tlo, a na lijes je stavljen Evanđelistar. Sprovodnu misu i obrede predvodio je kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora, a sudjelovali su patrijarsi, gotovo svi kardinali, među kojima i hrvatski kardinal Josip Bozanić, mnoštvo biskupa, svećenici sa svih strana svijeta. Bilo je više od tisuću koncelebranata. Na ispraćaju pape Franje bila su službena izaslanstva oko 170 zemalja i predstavnici više drugih religija. Misa je služena na latinskom jeziku i na drugim jezicima, pratio ju je zbor Sikstinske kapele.

Propovijed kardinala Rea bila je nadahnuta životom i pontifikatom pape Franje, a posebno emotivno isticao je da je Papa do kraja hodio putem darivanja. Rekao je da je ime Franjo bilo i njegov životni i papinski program, da je istinski dijelio tjeskobe i patnje ljudi našega vremena, posebno s najpotrebitijima, da je misionarski širio Evanđelje svijetom, nadasve da su milosrđe i radost Evanđelja te ljudsko bratstvo i mir u svijetu bile ključne točke njegova pontifikata. Vjernici su na mnoge dijelove propovijedi zapljeskali.

EPA

“Silina izraza privrženosti i zajedništva koje smo vidjeli ovih dana nakon njegova prijelaza iz ovoga svijeta u vječnost, svjedoči koliko je intenzivni pontifikat pape Franje dotaknuo umove i srca ljudi. Njegova posljednja slika, koja će ostati urezana u našim očima i srcima, ona je od prošle nedjelje, na svetkovinu Uskrsa, kada je papa Franjo, unatoč ozbiljnim zdravstvenim teškoćama, želio podijeliti svoj blagoslov s lože bazilike sv. Petra, a potom sišao na Trg kako bi iz papamobila, bez zaštitnog krova, pozdravio golemo mnoštvo okupljeno na uskrsnu misu. Unatoč svojoj završnoj krhkosti i patnji, papa Franjo je izabrao koračati putem darivanja sve do posljednjeg dana svoga zemaljskog života. Slijedio je stope svoga Gospodina, dobrog Pastira, koji je ljubio svoje ovce do te mjere da je za njih položio vlastiti život. I učinio je to snažno i spokojno, blizak svome stadu", govorio je kardinal Re.

U posljednjem zagrljaju

Osvrnuo se i na ključne točke biografije pape Franje, kardinala Bergoglia, koji je 13. ožujka 2013. bio izabran na konklavi za nasljednika pape Benedikta XVI. Podsjetio je i na to da je uzevši ime Franjo, ovaj Papa svoj pontifikat želio oblikovati nadahnjujući se duhom sv. Franje Asiškoga. "Zadržao je svoj temperament i način pastoralnog vodstva te je odmah ostavio snažan osobni pečat u upravljanju Crkvom, uspostavljajući izravan kontakt s pojedincima i narodima. Želio je biti blizak svima, s izraženom pažnjom prema onima u poteškoćama, nesebično se darujući osobito za posljednje, odbačene i marginalizirane. Bio je Papa među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga. Osim toga, bio je Papa osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve. S njemu svojstvenim rječnikom, bogatim slikama i metaforama, neprestano je evanđeoskom mudrošću nastojao rasvijetliti probleme našega vremena, nudeći odgovore u svjetlu vjere i potičući kršćane da žive izazove i proturječja ovih naših godina promjena, koje je volio nazivati 'promjenom epohe'. Bio je vrlo spontan i imao je neformalan način ophođenja, čak i prema onima koji su bili daleko od Crkve. Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na drame današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba globalizacije, te se potpuno davao kako bi tješio i ohrabrivao porukom koja je mogla izravno i neposredno dotaknuti ljudska srca. Njegova karizma prihvaćanja i slušanja, zajedno s ponašanjem usklađenim s osjetljivošću današnjice, dirnula je srca, nastojeći probuditi moralne i duhovne snage", govorio je kardinal Re.

EPA

Naglasio je da je Papa s jasno izraženim misionarskim pečatom širio radost Evanđelja. Također je izdvojio da ga je vodilo uvjerenje da je Crkva dom za sve – dom otvorenih vrata. Rekao je i da su neizbrojivi njegovi znakovi i poticaji u korist izbjeglica i prognanika, da je neprestano naglašavao i važnost rada i zauzimanja za siromašne. Posebno je izdvojio da je papa Franjo neprestano naglašavao kako se Bog nikada ne umara opraštati nam te da su milosrđe i radost Evanđelja dvije ključne riječi njegova pontifikata.

“Pred bijesom tolikih ratova ovih godina, s nečovječnim užasima, bezbrojnim smrtnim žrtvama i razaranjima, papa Franjo je neumorno uzdizao svoj glas, moleći za mir i pozivajući na razboritost, pošten dijalog i pronalazak mogućih rješenja. Jer, kako je govorio, rat je samo smrt ljudi, razaranje domova, bolnica i škola. Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije; on je uvijek bolni i tragični poraz za sve. Graditi mostove, a ne zidove - bio je to njegov često ponavljani poziv. Služenje vjeri, kao nasljednik apostola Petra, uvijek je povezivao sa služenjem čovjeku u svim njegovim dimenzijama", naglasio je kardinal Re.

EPA

U zaključku propovijedi poručio je da svi okupljeni, u duhovnom zajedništvu s cijelim kršćanstvom, mole za papu Franju: "Papa Franjo običavao je završavati svoje govore i susrete riječima: Ne zaboravite moliti za mene. Dragi papa Franjo, sada mi molimo Tebe da moliš za nas, i da s neba blagosloviš Crkvu, blagosloviš Rim, blagosloviš cijeli svijet, kao što si to učinio prošle nedjelje s lože ove bazilike, u posljednjem zagrljaju sa svojim narodom Božjim, ali i – simbolično – s čovječanstvom koje iskrena srca traži istinu i čuva upaljenim plamen nade.