Dosadašnji kosovski premijer, 49-godišnji Albin Kurti, proglasio je pobjedu svog pokreta Samoopredjeljenje (Vetevendosje) na parlamentarnim izborima koji su održani u nedjelju, ali neće moći samostalno formirati vladu, pokazali su preliminarni rezultati Središnjeg izbornog povjerenstva Kosova.

Manjinama 20 mjesta

Nakon prebrojanih 89,26 posto glasova pokret Samoopredjeljenje vodio je sa 41,10 posto glasova, podaci su koje su objavili prištinski mediji. Na drugom je mjestu Demokratska partija Kosova (PDK) s 22,19 posto, slijede Demokratski savez Kosova (LDK) (17,62 %) i Alijansa za budućnost Kosova AAK (7,61 %). Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba koju podržava službeni Beograd i sestrinska je stranka vladajućeg SNS-a u Srbiji, osvojila je 4,2 posto glasova i prema tvrdnjama vođe te liste Zlatana Eleka - osvojit će svih deset mandata u parlamentu zajamčenih srpskoj zajednici. To je potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Od 120 mjesta u Skupštini Kosova 20 pripada manjinama - deset Srbima, a deset ostalim manjinskim zajednicama. Pravo glasa imalo je nešto više od dva milijuna građana, a na birališta je izišlo njih 40,51 posto.

Kurti se već u izbornoj noći proglasio pobjednikom. "Pobijedili smo i formirat ćemo sljedeću vladu", rekao je nakon ponoći pred svojim pristašama. No pobjednikom se proglasio i Ramuš Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova, koji tvrdi da je opozicija dobila izbore. "Radujem se radu na formiranju vlade", rekao je.

U prethodnom sazivu parlamenta Kurtijevo Samoopredjeljenje imalo je udobnu većinu zahvaljujući suradnji sa zastupnicima etničkih manjina. Kada je postao premijer, obećao je temeljite reforme pravosuđa i uprave, ali mnoge od tih reformi nije proveo. Vjerojatno će morati sklopiti koaliciju s nekima od onih koji su također prešli prag, no teorijski je naravno moguće i da se sve ostale opcije udruže te formiraju vladu bez njih. Politički analitičar iz Prištine Belgzim Kamberi rekao je za Reuters da će Kurti morati sklopiti dogovor s drugom ili trećom stranom, ili dopustiti oporbi da formira novu vladu. "Kosovo je ušlo u institucionalnu nestabilnost", rekao je.

Politički analitičar Davor Gjenero kaže da će situacija na Kosovu biti dosta neugodna. Problem je u tome, kaže, što srpska manjina u toj državi ne zastupa konstitucionalno-patriotsku poziciju, nego je sklona razaranju kosovske države, u krajnjoj konsekvenci stranka koja ima tih deset mandata bila je izravno uključena u onaj pokušaj državnog udara 2023., dodaje. Prema svemu sudeći, opet dobivaju deset mandata.

Raspad u Beogradu

“To je neugodna pozicija ne samo za Kurtija nego za Kosovo. Očito je da su odnosi takvi da se bez suradnje sa Srpskom listom ne može uspostaviti parlamentarna većina, što je uvod u nestabilnost u uvjetima kada je politička stabilnost nešto što ponajviše treba Kosovu. Dijelom sada imaju bolju poziciju kada je riječ o dijalogu s EU-om, jer umjesto Španjolca Josepa Borrella, koji dolazi iz države koja ne priznaje Kosovo, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku je Estonka Kaja Kallas, koja razumije kontekst i značenje pozicije Kosova za Europu u okviru odnosa s Rusijom. Za dijalog Srbije i Kosova, pak, zadužen je danski diplomat Peter Sorensen koji jako dobro razumije procese na Balkanu, umjesto Srbiji sklonijeg Miroslava Lajčaka iz Slovačke, koja ne priznaje Kosovo. To im je razlog za zadovoljstvo, a naravno, ne mogu se veseliti Trumpovoj administraciji", kaže Gjenero, dodajući kako očito Kosovo ulazi u fazu u kojoj će vrlo teško autoritativno nastupati u pregovaračkom procesu. S druge je strane, kaže, isto tako činjenica da se režim u Beogradu raspada po šavovima, pa je veliko pitanje je li uopće vrijeme za nešto što bi se nazivalo dijalogom Srbije i Kosova.

To što će Kurti morati tražiti partnera za vlast, a opozicija mu je dosta nesklona, može biti vrlo problematično, gdje bi ovisio o odnosima sa Srpskom listom. "Uz to može računati da mu američka administracija nije ni najmanje sklona, a ni Europska unija nije naklonjena njegovu načinu rješavanja problema na Kosovu", ističe Gjenero, koji ipak smatra kako je Kurti prejak da bi se oporba ujedinila i pokušala preuzeti vlast, pogotovo jer bi se tu opet morali okupiti svi, uključujući i Srpsku listu.