Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje se smanjuje, a potrošači trpe posljedice uvoza poljoprivrednih viškova i visokih maloprodajnih cijena, upozoravaju analitičari u osvrtu na 2024. godinu te preporučuju ulaganja u dizanje produktivnosti i konkurentnosti.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako su opravdanja da je pad vrijednosti proizvodnje izazvan klimatskim promjenama ili COVID krizom, odnosno prekidima u lancima dobave, poremećajima na globalnom tržištu hrane ili zbog uvoza jeftinih sirovina, samo djelomično točna. "Kada bi se netko ozbiljno pozabavio analizom po svim proizvodnjama te usporedio količine od prije ulaska u EU i one koje su danas, ti bi podaci ogolili našu poljoprivrednu stvarnost", kaže Kuskunović.

Upozorava kako u vrijeme kada hrana postaje oružje i kada sve države gledaju da ostvare prehrambenu suverenost, Hrvatska ima sve slabije proizvodne rezultate i sve više cijene proizvoda za potrošače. "Temeljni problem hrvatske poljoprivrede je to što ne proizvodimo dovoljno hrane, pa ne stvaramo ni poljoprivredne viškove. Trgovački lanci onda jeftino uvoze hranu, a nama je prodaju skupo jer EU ima višak hrane, a nijedna članica neće smanjivati svoje viškove da bismo mi mogli proizvoditi više", ističe Kuskunović.

Koliko smo loši, kaže, možda najbolje pokazuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni prema kojima je Hrvatska 2023. ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, i to čak od 1,9 milijardi eura, a za 2024. godinu očekuje se da će deficit premašiti dvije milijarde eura. Upozorava i kako većina proizvodnji pada ili stagnira te gotovo nema sektora u kojemu su pomaci pozitivnu. "Iz godine u godinu za loše rezultate optužujemo klimatske promjene, sušu, mraz, dampinški uvoz, globalne poremećaje i slično, a nigdje se ne spominje domaći ljudski faktor, odnosno zašto naši poljoprivrednici ne podižu produktivnosti i konkurentnost", kaže.

GOJKO MITIĆ

Jesu li i oni krivi što smo loši u poljoprivredi, jesu li skloniji uzimati potpore i poljoprivredu i proizvodnju hrane u Hrvatskoj svoditi na socijalnu kategoriju, a ne ozbiljnu proizvođačku granu, pita Kuskunović. Kuskunović smatra i kako potrošače najviše pogađaju i revoltiraju sve veće cijene hrane, koje su, kaže, proteklih godina potvrdile da on nije izazvan samo poremećajima na globalnom tržištu, nego upravo našim lošim rezultatima u proizvodnji.

“Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi, prioriteti su u nadolazećem razdoblju", kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Navode kako Hrvatska kao država koja je posljednja počela koristiti sredstva fondova EU-a i provoditi strukturne reforme, ima kompleksniju situaciju od drugih članica i to zbog naslijeđene nedostatne proizvodnje hrane, prekomjernog uvoza, niske produktivnosti i loše strukture poljoprivredne proizvodnje.