Na sastanku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) sredinom prosinca predstavnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) nisu postigli dogovor o linearnom povećanju plaća za tri platna razreda iz Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, a koje bi pratilo porast minimalne zakonske plaće.

S obzirom na to da se minimalna plaća određuje svake godine, sindikati na kolektivnim pregovorima pregovaraju i minimalne osnovne plaće bez dodataka za sva četiri platna razreda po složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora ugostiteljstva kako bi bile usklađene sa zakonskim minimalcem i kako bi se iznosi minimalca za sva ostala tri platna razreda povećali u približno proporcionalnom iznosu. Platni razredi složenosti poslova su jednostavni poslovi, primjerice čistača, za koje vrijedi propisana minimalna plaća, a tu su potom i razredi za koje se plaća pregovara, i to manje zahtjevni poslovi, primjerice sobarica, zahtjevni poslovi, primjerice kuhari ili recepcionari, i vrlo zahtjevni poslovi, kao što su kuhari specijalisti. U STUH-u navode kako su u HUP-u prvi put odbili slijediti dosadašnju praksu i sindikatima su izjavili kako ne mogu uskladiti minimalne osnovne plaće za drugi, treći i četvrti platni razred Kolektivnog ugovora s minimalnom propisanom plaćom koja će u 2025. iznositi 970 eura bruto. Time će i minimalac za prva tri platna razreda iznositi 970 eura bruto, a od nje će tek nešto viša biti ona za četvrti platni razred koja sada iznosi 980 eura. “Sve to nas zabrinjava jer ne vidimo perspektivu kvalitetnog i održivog turizma u budućnosti. Turizmu prijeti opasnost rušenja kvalitete usluge jer će se sektor svesti na nekvalificiranu ili niskokvalificiranu uvoznu radnu snagu”, kazao je Eduard Andrić, predsjednik STUH-a. “Ono što nam kao sindikatu preostaje su kolektivni pregovori na razini pojedinačnih društava u kojima su radnici organizirani u Sindikat turizma i usluga Hrvatske i na taj se način izboriti za veće plaće radnicima svih platnih razreda”, kazao je Andrić.

Problem koji je u turističkoj branši stvorilo povećanje zakonskog minimalca, nije jedini. Plaće u turizmu su 20 posto niže od prosjeka u Hrvatskoj. Naprotiv, taj omjer se još i povećao, s obzirom na to da su prije nekih osam godina bile “samo” 15 posto niže od državnog prosjeka. Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD), pojasnila je, pak, kako je jednim dijelom to zato što su se znatno povećale plaće u državnom sektoru, a dijelom i zato što je zaposleno jako puno pomoćne radne snage, i strane i domaće, kojoj su plaće u pravilu na minimalcu.

“Sada prema kolektivnom ugovoru ugostiteljstva imamo tri grupe poslova i s novim zakonskim izmjenama je ispalo da su sada svi na minimalnoj plaći”, pojasnila je Cvitić.

Upozorila je i na to da su lokalni, domaći radnici koji nisu na smještaju i prehrani kod poslodavca, u neravnopravnom položaju jer imaju ista primanja kao i radnici kojima poslodavac osigurava smještaj i hranu, a veće troškove. Osvrnula se i na kvalitetu usluge. Kaže kako su produktivnost i kvaliteta u opadanju, i to zato što se zapošljava nestručna radna snaga. Za to su, upozorava, krivi i sami poslodavci koji su se u vrijeme kada je educiranih radnika još i bilo na tržištu, djelatnika olako rješavali računajući kako će uvijek imati na raspolaganju dovoljno radne snage. Ali i Vlada, koja nije uspjela motivirati ljude da ostanu u svojoj zemlji. I sada se uvozi nestručna strana radna snaga suočena i s jezičnim barijerama.