Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavilo je program mjera na temelju kojeg će zaštićeni najmoprimci u stanovima u nominalnom privatnom vlasništvu do 1. siječnja pod prijetnjom deložacije morati napustiti dosadašnje domove u kojima su desetljećima živjeli i plaćali najam ili se nagoditi s formalnim vlasnicima ili državom za manji državni stan. Riječ je uglavnom o populaciji samaca i parova starije dobi.

Među mjerama je ponuda države u rasponu od 50.787 do 60.945 eura za isplatu zaštićenom najmoprimcu da iziđe iz takvog stana, odnosno za dvoje članova kućanstva iznos od 62.737 do 75.285 eura. Makar je riječ o iznosima koji odudaraju od realnih tržišnih cijena stambenih kvadrata, ministar Branko Bačić izrazio je uvjerenje da će se primjenom takvog instrumenta "stvoriti balans između interesa vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca". Bačić je rekao kako je već poslano 75 ponuda zaštićenim najmoprimcima za isplatu i iseljenje, ukupne vrijednosti veće od pet milijuna eura.

Među mjerama je i ponuda preseljenja u državne stanove ili zamjena s vlasnicima. Bačić tvrdi da bi se u stotinjak državnih stanova mogli preseliti zaštićeni najmoprimci nakon što se stanovi obnove. Osim toga, u ožujku iduće godine počet će gradnja zgrade sa 152 stana u zagrebačkom Blatu, a početkom veljače u Splitu na Sirobuji kreće se u izgradnju zgrade s 58 stanova koji bi se također ponudili najmoprimcima.

Bačić je objavio da je završena izrada Registra stanova, odnosno centraliziranog popisa s podatcima o svim stanovima u državi u vlasništvu ili suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci, a zaprimljeno je ukupno 3118 prijava za 2158 nekretnina. U 12 najvećih gradova podneseno je najviše zahtjeva, najviše u Zagrebu (989) i Splitu (437).

“Prijaviti su se trebali zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova, a za 1151 nekretninu javila se samo jedna strana, pa će se morati dodatno utvrđivati pravo stanje", naveo je Bačić te dodao da je prosječna veličina stana u registru 65,6 kvadrata.

Problem koji nije uspjela riješiti ni jedna vlada u proteklih 30 godina manifestirao se u činjenici da nominalni vlasnici stanova nisu dobili odštetu od države za stanove kojima nisu mogli raspolagati, a korisnici nisu imali zakonsku mogućnost kako sigurno i trajno riješiti svoje stambeno pitanje. Zbog proteka vremena dosadašnji zaštićeni najmoprimci postali su umirovljenici, pa je, primjerice, u Zagrebu riječ o ljudima prosječne dobi od 70 godina. Mnogi od njih nisu doživjeli novi zakon. V.Vesić n