Mi odgajamo djecu da ne rade greške, što je ziheraška kultura, umjesto kulture preuzimanja rizika. Trebalo bi ih odgojiti tako da budu šteberi, ali i mangupi - da istražuju i propituju. Moramo naučiti djecu da prepoznaju svoje talente, rekao je ekonomist Velimir Srića, sveučilišni profesor, stručnjak za menadžment i edukator na predavanju "Izazovi obrazovanja u doba velikih promjena" na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku.

Istaknuo je ključna pitanja i probleme s kojima se suočava obrazovni sustav u svijetu brzih promjena. Najprije je govorio o globalnim trendovima i utjecaju tehnologije na obrazovanje, a potom, kroz prizmu svog bogatog isustva, analizirao glavne probleme kao što su 10 "smrtnih grijeha obrazovanja", dodajući kako se nigdje u svijetu ne traži jedna nova paradigma. Naglašava potrebu za temeljitom mentalnom promjenom kako bi se obrazovni sustavi mogli prilagoditi ubrzanim promjenama u društvu i tehnologiji.

Govoreći o strategijama za unaprjeđenje obrazovnih modela i prilagodbu promjenama, često se koristio raznim životnim primjerima. Drži kako je obrazovanje danas sustav nametnutog neznanja, dok "dobro je, može bit bolje", drži pravilnim pristupom koji potiče mlade na djelovanje. Nasuprot čestom vjerovanju, ističe ipak kako u obrazovanju Hrvatska zapravo još stoji dobro. "Kada naša djeca dođu negdje vani, šire i bolje su obrazovani nego, primjerice, djeca iz SAD ili nekih drugih puno većih zemalja. No, to ne znači da treba biti zadovoljan i ne mijenjati se", naglasio je Srića. Rekao je kako nitko nezna kako će izgledati sutra jer je svijet kompliciran te da smo rijetko kada bili tako izloženi neizvjesnosti. "Promjene koje doživljavamo nisu lagane nego skokovite te je vrijeme da se probudimo i počnemo obrazovanje, kao i sve drugo, gledati iz jedne nove perspektive. Dramatično su se promijenili uvjeti u našem okruženju. Mladi bi prije međusobno razgovarali, a kada ih danas vidite svi su na mobilnim uređajima, uz tehnologiju provode prilično puno vremena. Trebamo im postavljati pitanja kako bi nam dali odgovore na nešto što je bitno, a teško da bismo ih dobili", rekao je Srića, koji kaže da se dramatično izgubilo povjerenje u institucije i medije, a slično je i sa znanošću, štu se pokazalo i kod COVID-a.

Istatknuo je kako Japanci kažu kako "ne možeš ništa naučiti ako ne isprazniš svoju šalicu". "A ljudi nisu skloni učiti ništa novo. Moramo se osposobiti da se učimo, ali i odučimo. Djeca će pak nešto naučiti ako to i rade, a ne samo ako im to netko priča". Kaže da je nužna promjena vrijednosti te da se u obrazovanju promjene posebno teške. Stoga su one zanemarene, uvijek dolaze "s vrha" kao neki diktat i nikada se ne objašnjavaju. Važno je proaktivno odgajati ljude, a ne tako da se boje, kaže, pa i školu vidi kao radno okruženje iskrene komunikacije, gdje svi trebaju govoriti otvoreno. "Ako želite biti bolji od drugih, morate imati jasan cilj, ali i biti uporan", kaže, dodajući kako je važno mlade poticati na optimizam i kulturu poticanja ugraditi u obrazovni sustav.

Srića je istaknuo i važnost kulture stalnog rada na sebi, "najvažnije su ideje", zaključivši kako iza uspjeha mora stajati 10 godina napornog rada.