U Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca ističe se da dvije snažne državne intervencije, povećanje plaća zaposlenika u javnom sektoru iznad 30 posto i povećanje minimalca na 970 eura u 2025., odnosno za čak 92 posto od 2019. godine, stvaraju znatne izazove u gospodarstvu, prije svega kroz jačanje inflatornih pritisaka te pogoršanja konkurentnosti tvrtki.

Rast plaća u javnom sektoru nije vezan uz rast produktivnosti, reformu državne administracije ni nagrađivanje kvalitetnih zaposlenika i stoga narušava domaće tržište rada te kao takav nije održiv u smislu očekivanja rasta standarda, zaključuje u Fokusu tjedna glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Tome svjedoči, ističe, i to što je masa plaća na razini opće države skočila s 11,5 posto BDP-a na 13 posto, čime je Hrvatska postala druga najvelikodušnija članica Europske unije. U srednjem roku, smatra, brutoplaće ne bi smjele rasti nominalno godišnje za više od 5 posto, odnosno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2 %) te rasta produktivnosti po radnom satu (2-3 %), ako želimo rast plaća koji nije inflatoran i ne narušava konkurentnost.

Najava povećanja minimalne plaće za 15,5 posto znači i najveće povećanje u EU-u. Hrvatska bilježi i treći najveći nerazmjer u EU-u između rasta minimalne plaće i nominalnog rasta BDP-a, što je neodrživo, navodi Stojić. Iako minimalnu plaću prima samo osam posto zaposlenih, niz je djelatnosti u kojima je minimalna plaća referentni podatak čije povećanje automatski dovodi do povećanja mase plaća i negativnog utjecaja na konkurentnost industrija u kojima se primjenjuju kolektivni ugovori, s obzirom na to da rast minimalne plaće generira povećanje plaća svih zaposlenika. U situaciji nove recesije u Njemačkoj i stagnaciji u našim važnim vanjskotrgovinskim partnerima, to je veliki izazov za poslodavce, naročito za izvoznike roba i usluga, upozorava se. Stojić predlaže da se već 2025. u određivanju minimalne plaće primijeni transparentna formula koja bi rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva. Poslovni sektor tako bi mogao lakše planirati trošak rada za budućnost. Iz HUP-a poručuju i da uzastopno povećanje minimalnih plaća iznad produktivnosti ne može povećati standard stanovništva, već potiče inflaciju i pad kupovne moći. Svrha je minimalne plaće osiguranje osnovnog životnog standarda radnika s najnižim primanjima, pa HUP predlaže i povećanje te vezivanje osobnog odbitka na iznos bruto minimalne plaće. Nije opravdano i ne postoji porezna logika u tome da primatelji minimalne plaće budu oporezivani.

Pojedine članice EU-a redovito ažuriraju porezni sustav kako bi ga uskladile s povećanjem minimalne plaće (Latvija, Litva), a neke ažuriraju sve porezne olakšice u iznosu povećanja minimalca (Španjolska, Portugal) kako bi osigurale da primatelji minimalnih plaća ne plate porez na dohodak, ističu iz HUP-a.