Nakon razornih poplava koje su krajem prošlog tjedna pogodile Bosnu i Herecgovinu dolini Neretve prijeti veliko zagađenje jer hrpa smeća putuje rijekom nakon katastrofe u Jablanici. U Bosni i i Hercegovini u utorak je bio dan žalosti, a spasilačke ekipe nastavile su potragu za nestalima u tragediji u sjevernom dijelu Hercegovine i Središnjoj Bosni.

Zbog protivljenja srpskih ministara u Vijeću ministara BiH da se proglasi dan žalosti na državnoj razini, posebne su odluke o tome donijele vlasti dvaju entiteta i distrikta Brčko. Potraga za nestalima nastavljena je i u utorak u najteže pogođenom selu Donja Jablanica i Buturović Polju u konjičkoj općini. Među spasilačkim timovima su i oni iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore. Sva teška mehanizacija trenutno je usmjerena na čišćenje magistralnih i lokalnih cesta. Probija nanose na cestama, a istodobno traju popravci na vodovodnoj, električnoj i telefonskoj mreži. U Hercegovini je i dalje najteža situacija na relaciji prema Ostrošcu i Buturović Polju, a cesta prema Doljanima i Sovićima je zatvorena i radi se na sanaciji odrona. Magistrala cesta koja povezuje Sarajevo i Mostar još uvijek je otvorena samo za vozila hitnih službi.

Plutajući otpad

No sada se pojavila i ozbiljna prijetnja nešto dalje. Naime, nakon bujičnih poplava koje su pogodile područje Jablanice tone otpada gomilaju se na Hidroelektrani Grabovica. U otpadu koji plovi Neretvom su i predmeti iz domova uništenih u klizanju tla. Ekipa Federalnog vodnog inspektorata bila je na terenu s, kako kažu, "posebnim osvrtom na čišćenje nanosa i ugroženosti akumulacija u dolini Neretve". Zajedno s mobilnim timom Elektroprivrede BiH posjetili su akumulacije i zaključili da se sav plutajući otpad skuplja uz branu na HE Grabovica i HE Jablanica, kao i da Elektroprivreda BiH ima ugovor s ovlaštenom tvrtkom o uklanjanju takvog otpada, kao što su plastika, drvo i slično. Prikupljanje tog plutajućeg otpada nastavit će se do daljnjeg, "a zasad nisu evidentirane posljedice za hidroelektrane", ističu u priopćenju. Kako bi se na lokacijama gdje se obavlja sanacija spriječilo istresanje čvrstog otpada u vodotoke i na obale, federalni vodni inspektori izdali su preporuku da se što prije označi lokacija za deponij čvrstih kamenih i zemljanih tvari, s ciljem preveniranja štete za hidroelektrane, eventualnih začepljenja ili novih poplava zbog podizanja razina vodotoka deponiranjem otpada u vodotoke i na obale, kažu.

PIXSELL

Nažalost, problemi su se pojavili i oko glavnog grada BiH. Lokalne vlasti u Sarajevu izdale su dramatično upozorenje o opasnosti od klizišta koja bi mogle prouzročiti bujične poplave, a uzrok vide u agresivnoj gradnji na padinama planine Trebević, koja je u prošlosti bila isključivo zelena oaza. Iz sarajevske općine Stari Grad izvijestili su kako su službe otkrile sličan rizik kao na jablaničkom lokalitetu, jer Bistrički potok gravitira samom središtu grada. Upozorili su da su u potoku, koji se kroz naselje Bistrik ulijeva u Miljacku, otkrili nasipe zemlje i hrpe stabala posječenih u dijelu šume u kojemu se sada gradi mastodontski poslovno-stambeni kompleks Trebević Hills.

Trebević Hills

Na lokalitetu na kojem se gradi kompleks sa stotinama apartmana i poslovnih prostora, ističu, iskrčena je velika površina šume koja graniči s naseljenim područjem, što može povećati rizik od pojave klizišta. Tijekom gradnje iskopana zemlja završila je unutar Bistričkog potoka, a to bi u slučaju obilnih padalina moglo prouzročiti izlijevanje vode i poplave u urbanoj jezgri. Problemom se opet pokazao administrativni ustroj BiH, jer se kompleks gradi na teritoriju općine Istočni Stari Grad i u sastavu je Republike Srpske, a dio teritorija koji to ugrožava je u Federaciji BiH, kojoj pripada sarajevska općina Stari Grad. "Općina čisti dio Bistričkog potoka u Starom Gradu, ali to nije dovoljno da se spriječe katastrofe", upozorili su. Trebević Hills gradi se na samoj granici teritorija koji se tretira kao područje zaštićenog pejzaža, no ono opet pripada Federaciji BiH i njime upravlja ustanova Sarajevske županije.

Na primjedbe kako se tu ne bi smjelo graditi ni uništavati šumu, jer su to "pluća Sarajeva", načelnik općine Istočni Stari Grad Bojo Gašanović (u nedjelju opet izabran) bio je kazao da ga to ne zanima, kao ni tko gradi i s čijim novcem. Tvrdi da je sve legalno - i po zakonu.