Za sada u Hrvatskoj nema naznaka postojanja kartela u maloprodaji, odnosno zabranjenih sporazuma. Istaknuto je to u srijedu na prvoj konferenciji koju je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zajedno s osječkim Pravnim fakultetom organizirala na temu "Aktualnosti u provedbi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP)". Predsjednica Vijeća AZTN-a Mirta Kapural podsjetila je kako je Zakon u primjeni od 2018., te je uočeno da se nepoštene trgovačke prakse najčešće tiču rokova plaćanja. "To znači da se još uvijek plaća u roku dužem od 30 dana za pokvarljive prehrambene proizvode i 60 dana za ostale proizvode. Zatim su uočeni nedostatci koji se tiču same forme sadržaja ugovora, koja je propisana ZNTP-om, općih uvjeta poslovanja i nedovoljno određenog mjesta isporuke", objasnila je Kapural.

Također je istaknula da je Agencija okončala 47 upravnih postupaka, te ukupno donijela 28 rješenja o utvrđenim nepoštenim trgovačkim praksama, od kojih je samo jedno rješenje Upravni sud poništio. "Do sada je ukupno izrečeno kazni u visini od 1,240.000 eura, u državni je proračun uplaćeno više od 700.000 eura na osnovi kazni za povrede ZNTP-a, a najviša kazna izrečena je u iznosu od 172.000 eura, i to Sparu. Posljednja kazna za povredu ZNTP-a izrečena je Studencu, u iznosu od 132.000 eura. Smisao provedbe ovog zakona nije samo sankcioniranje i kažnjavanje nego i edukacija", poručila je Kapural.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je da se oni zauzimaju za što manje državnog intervencionizma, a što više tržišnih mehanizama. "Važno je da AZTN ima edukativno-konzultativnu savjetodavnu ulogu jer je upravo to ideja da educiramo sudionike na tržištu", rekla je Weber.

S druge strane, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže da oni inzistiraju na postojanju zajedničke direktive na europskoj razini, što bi olakšalo procese u trgovini hranom i ostalim poljoprivrednim proizvodima. "Dosta kršenja nepoštenih trgovačkih praksi dolazi iz drugih zemalja", smatra Jakopović, dodajući da ucjene trgovaca prema proizvođačima ovise o snazi samog poljoprivrednog proizvođača, odnosno snage kojom se dolazi do trgovačkog lanca. Naglašava stoga da je zadrugarstvo nešto na čemu poljoprivredni proizvođači moraju poraditi, jer je ono u cijeloj Europi jako, a na taj način dolaze do veće pregovaračke moći. Tunjica Petrašević, dekan PRAVOS-a, rekao je da je, iako EU počiva na temelju slobodnog tržišnog gospodarstva, moguće zbog nekog općeg, javnog interesa ograničiti volju ugovornih strana, što i jest zadaća tržišnog natjecanja - da štiti potrošače, ali i sve druge natjecatelje na tržištu.