Vlada je ipak odlučila uvesti porez na nekretnine. Ministar financija Marko Primorac predstavio je detalje novog poreza, zajedno s izmjenama drugih poreznih zakona, a sve s glavnim ciljem: rasterećenjem rada i dodatnim nametima na imovinu, koji bi trebali pogoditi samo najbogatije.

Mijenjaju se Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o poreznoj upravi i Zakon o PDV-u, a iz Ministarstva financija idu s glavnom porukom - pravednosti, s obzirom na to da misle kako su nekretnine dosad bile premalo oporezovane, što je dovelo do poremećaja na tržištu, podignulo cijene stanova i onemogućilo normalan život mladim obiteljima, koje ne mogu do prve nekretnine.

Plaćat će i stranci

Kako su "dobitnici" nekretninskog booma bili i stranci koji su masovno kupovali nekretnine u Hrvatskoj, i oni će biti obveznici poreza na nekretnine.

Usto, porezna reforma bitno jača autonomiju lokalne samouprave, čiji će lokalni parlamenti određivati stope, ali i biti glavni dobitnici tog poreza. Od poreza na nekretnine 80 posto bit će prihod lokalne samouprave, a 20 posto države, s time što će se i tih 20 posto namjenski usmjeriti prema financijskim poravnanjima za slabije razvijene općine. Lokalne jedinice imat će mogućnost i odrediti socijalne cenzuse za one koji ne mogu plaćati ove nove poreze.

Porez na nekretnine plaćat će se od početka iduće godine, i to prvenstveno za stambene objekte, a iznosit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, te će biti supstitucija za dosadašnji porez na kuće za odmor. Za razliku od postojećeg poreza, novi porez bit će obavezan za sve lokalne jedinice, a sustav naplate ostat će, kako je poručio ministar Primorac, takav da će se obveznici morati sami potruditi prijaviti porez, a na Poreznoj upravi bit će zadatak kontrole i sankcioniranja onih koji porez ne prijave. Iako je na tržištu oko 600.000 stanova koji nisu u funkciji, procjena je da će ove izmjene oko poreza na nekretnine zahvatiti tek oko četvrtine stanovništva, uključujući i one koji se bave kratkoročnim najmom, a kojima porez na dohodak s ovim izmjenama raste. Prošle godine od poreza na kuće za odmor ubrano je tek oko 27 milijuna eura, a Vlada zasad ne može procijeniti koliki prihod lokalna uprava i država mogu očekivati od novog poreza. No inzistira na objašnjenju da je rad nepravedno opterećen, a da su oni koji su štedjeli u nekretninama, ponekad i na špekulativan način, bili nepravedno izuzeti iz poreznih škara.

Veći osobni odbitak

Predmet oporezivanja bit će stambene zgrade i kuće, a izuzete će biti nekretnine u kojima se živi te one koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti, kao i sve one koje nisu u funkciji, bilo zbog elementarnih nepogoda bilo zbog narušene statike ili drugih razloga. To će provjeravati lokalna uprava, odnosno Porezna uprava, ovisno kako se u kojem gradu ili općini dogovore. Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, a za naplatu poreza jedinice lokalne samouprave moći će odrediti zoniranje svojih područja. Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja. Da bi bio oslobođen, vlasnik treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od bar deset mjeseci godišnje. To znači da se na nekretnine u kojima vlasnik ne živi, ali ih iznjamljuje bar deset mjeseci godišnje uopće neće plaćati ovaj porez. Također, porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalno stanuje.

Osoba koja kratkoročno iznajmljuje stambeni prostor plaćat će i porez na nekretnine i paušal za kratkoročni najam, a on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti pojedine lokacije, i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Prag za ulazak u sustav PDV-a diže se s 40.000 na 50.000 eura, čime će se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjiti za 7500. Na taj način žele se rasteretiti poduzetnici, te potaknuti gospodarska aktivnost, poručuje Primorac. I kiosci će morati izdavati račune, a to je početak dodatnog procesa fiskalizacije, u koji će uskoro ući i javne i državne institucije.

Plan je podizanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost s 560 na 600 eura. Usto, podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura. Smanjit će se i maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak. Tako će općine od 1. siječnja moći odrediti nižu stopu između 15 i 20, a višu između 25 i 30 posto. Za gradove je to između 15 i 21 posto za nižu te 25 i 31 posto za višu, a za velike gradove i sjedišta županija raspon niže stope je između 15 i 22 posto te više između 25 i 32 posto. Na taj način planira se dalje rasterećivati plaće, te obuhvatiti sve lokalne jedinice. Dosad nisu svi imali tu zakonsku obvezu, a sada sve lokalne jedinice moraju uvesti bar minimalne stope, što znači da bi plaće na temelju ovog rasterećenja svima trebale rasti.