Njemačka 16. rujna na svim granicama uvodi strože kontrole u pokušaju suočavanja s nezakonitim migracijama. Dodatne provjere provodit će se šest mjeseci.

Stacionarne kontrole već su uvedene na granicama s Poljskom, Češkom i Švicarskom, u listopadu 2023. Produžavane su nekoliko puta i trenutačno vrijede do 15. prosinca. Slične mjere provode se na njemačko-austrijskoj granici od rujna 2015. Nove kontrole odnose se na granice s Francuskom, Danskom, Belgijom, Nizozemskom i Luksemburgom. Taj je plan naišao na žestoku kritiku dijela članica Europske unije, poput Poljske, ali je njemački kancelar za njega dobio potporu od mađarskog premijera Viktora Orbana.

Mađarska je u četvrtak objavila da je spremna tužiti Europsku komisiju kako bi nadoknadila troškove zaštite vanjske granice Europske unije. Najavio je to Gergely Gulyas, šef kabineta premijera Viktora Orbana.

Podsjetimo, nacionalist Orban 2015. zatvorio je glavnu tranzitnu rutu kroz Mađarsku za stotine tisuća tražitelja azila koji su bježali od rata i siromaštva. "Spremni smo tužiti Europsku komisiju nakon što je djelomično ili u cijelosti nadoknadila troškove koje su imale druge države članice štiteći šengensku granicu", rekao je Gulyas na konferenciji za novinare u četvrtak. "Mađarska je proteklih godina potrošila dvije milijarde eura na zaštitu šengenske granice, a nije dobila nikakav veći doprinos od EU-a", dodao je. Komentirajući odluku Berlina, koji je prije prakticirao politiku otvorenih vrata, šef Orbanova kabineta je izjavio: "Vidimo da ima promjena u Europi." Gulyas je rekao kako odluka Berlina o uvođenju graničnih kontrola od 16. rujna znači da Njemačka uništava područje slobodnog kretanja unutar Unije. "Prvo ga je uništila ne natjeravši države članice EU-a da učinkovito štite vanjsku granicu, a sad ju uništava nametanjem unutarnjih graničnih kontrola", rekao je Orbanov šef kabineta.

Poljska je snažno kritizirala plan njemačke vlade o kontroli granica. "Taj pristup je neprihvatljiv", rekao je poljski premijer Donald Tusk u Varšavi, dodavši da će te mjere značiti zapravo suspenziju šengenskog prostora. "Poljska ne treba jačanje kontrola na našoj granici, nego veću uključenost zemalja kao što je Njemačka u zaštitu i osiguranje europskih vanjskih granica", dodao je. Tusk je rekao da će njegova vlada zatražiti od drugih zemalja pogođenih njemačkom odlukom konzultacije o koracima koje bi se moglo poduzeti unutar EU-a. Austrija se također protivi najavi Njemačke da vrati kontrole na svim granicama te najavljuje kako neće prihvaćati tamo odbijene pojedince. Ministar unutarnjih poslova te zemlje Gerhard Karner naglasio je da Njemačka ima pravo slati ljude natrag ako je neka druga članica EU-a odgovorna za njihov proces dobivanja azila. No za to je potrebna službena procedura i pristanak zemlje o kojoj je riječ. Austrijski ministar je rekao da odbijenice u okviru unutarnjih granica EU-a nisu dopuštene.

Njemačka vlada je bila objavila kako joj je cilj smanjiti ilegalnu imigraciju, ali i pojačati borbu protiv islamističkog terorizma. Rasprave o upravljanju ilegalnim migracijama proteklih godina intenzivirale su se nakon smrtonosnog napada nožem u Solingenu. Napadač, državljanin Sirije, izbjegao je deportaciju iz Njemačke u Bugarsku, zemlju u kojoj je ušao na teritorij EU-a.

Unutar EU-a Orban je jedini koji želi da se migracije potpuno zaustave, a Mađarska sustavno krši europske zakone. Europski sud je to više puta potvrdio. U lipnju ove godine taj sud je mađarskoj vladi odredio kaznu od 200 milijuna eura jer je Orban odbio provesti lanjsku presudu, prema kojoj je Mađarska bila dužna obustaviti praksu dopuštanja podnošenja zahtjeva za azil samo u mađarskim veleposlanstvima u Srbiji ili Ukrajini. Prema zakonima EU-a, zahtjev se može podnijeti i na samoj granici. Orban nije prihvatio ni tu sudsku odluku ni novčanu kaznu. Zato će, kako navodi Deusche Welle, Europska komisija vjerojatno sljedećeg tjedna smanjiti iznos namijenjen Mađarskoj u proračunu EU-a. Europski sud odredio je milijun eura po danu neispunjavanja presude.

Mađarska je svoju granicu sa Srbijom zatvorila ogradom i bodljikavom žicom. Na "ničijoj zemlji" podizane su tranzitne zone u kojima su podnositelji zahtjeva za politički azil ponekad mjesecima bili u pritvoru. Tu praksu je Europski sud proglasio nezakonitom. Podsjetimo, članice EU-a sklopile su Pakt o migracijama i azilu čiji je cilj smanjiti broj dolazaka i povećati broj vraćanja i deportacija. Preopterećene zemlje, kao što su Italija i Grčka, mogle bi određen broj podnositelja zahtjeva za azil prebaciti u druge članice. S obzirom na to da se traži solidarnost i preuzimanje ljudi koji traže pomoć, Mađarska sada odbija prihvatiti i provesti Pakt o migracijama. Orban prijeti da će i ono malo migranta koji su uspjeli ući u Mađarsku ukrcati u autobuse i odvesti u Bruxelles kako bi ih predao institucijama EU-a. Europska komisija je odbacila tu prijetnju kao kršenje svih pravila.