Opasni UHI efekt stigao u Hrvatsku! Naslov je to kojim je u veljači popraćena vijest o rezultatima do kojih je, istražujući za svoj diplomski rad radnog naziva "Očekivano toplinsko opterećenje Dubrovnika, Osijeka, Rijeke, Zadra i Zagreba prema projekcijama regionalnih klimatskih modela", došla Mia Agapito, studentica zagrebačkog PMF-a, a na koji je upozorio njezin mentor, meteorolog Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

Upozoreno je u tom radu da se u gradovima povećava broj dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 Celzijevih stupnjeva, ali i broj dana s minimalnom temperaturom iznad 20 stupnjeva. Osobito se naglašavalo da su Zadar i Rijeka gradovi koji će u Hrvatskoj doživjeti najviši i najbrži rast broja dana s temperaturom iznad 20 celzija. Zbog ubrzane urbanizacije, pisalo se tada, ti gradovi imaju sve manje zelenih površina, pa je i "UHI efekt" u njima izraženiji. UHI je zapravo kratica od engleskog izraza "urban heat island", odnosno "urbani toplinski otok", a tim se pojmom definiraju gradska područja u kojima je temperatura znatno viša, i to zbog ljudskog utjecaja. Područja su to gdje su zgrade i ceste zamijenile zelene površine, što je uzrok povišenja emisija stakleničkih plinova, povećane potrošnje energije, ali je i utjecalo na kvalitetu života i ljudsko zdravlje. Rješenje za to, kažu stručnjaci, postoji i zove se – urbano ozelenjivanje.

Zelene strategije

“Ključno je da zelena infrastruktura bude dio planiranja razvoja gradova, osobito prostornog planiranja. No trenutno je problem u Hrvatskoj što se malo strateški planira, a više se rade izmjene i dopune prostornih planova", kažu u Zelenoj akciji, iznoseći podatak da su mapiranja u Zagrebu pokazala kako su neka područja s manje zelene infrastrukture bila toplija i do četiri stupnja od područja na kojima ona postoji.

Pod sloganom "Zelena strana ulice" Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u travnju je objavio javni poziv za sufinaciranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina vrijedan 17 milijuna eura i namijenjen lokalnim jedinicama. Rečeno je tada da su u dvije godine provedbe programa, koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, podržana 122 takva projekta, za koja je bilo osigurano oko 3,7 milijuna eura. Ovogodišnji poziv povučen je potkraj travnja, s obzirom na to da su potrošena sva predviđena sredstva.

Što je zapravo UHI efekt i koliko su važne "zelene strane ulice", stanovnici hrvatskih gradova mogu se uvjeriti ovih dana. Zbog toga smo odlučili provjeriti razmišljaju li gradske vlasti u Rijeci, Zadru, Puli, Zagrebu i Osijeku o "zelenim strategijama".

Iz Grada Rijeke kažu da su se preko Upravnog odjela za komunalni sustav i promet ove godine prijavili na javni poziv Fonda i dobili 84.886 eura za sadnju stabala na javnim površinama. Pokretanje postupka javne nabave za izbor izvođača radova planira se za jesen. Sadnja stabala planira se tijekom 2025., naveli su u Gradu Rijeci. Na prošlogodišnjem natječaju Rijeka je dobila 169.684 eura za podizanje novih drvoreda i sadnju stabala na prazna mjesta u postojećim drvoredima duž prometnica i na parkiralištima te 129.676 eura za obnovu zelenila u gradskim parkovima. "Provedbom obaju navedenih projekata planirana je sadnja 2500 grmova i više od 300 novih stabala u postojećim, ali i u novoformiranim drvoredima. Valja napomenuti da je na području Rijeke, visoko urbaniziranog i najgušće naseljenog grada u Hrvatskoj, sadnja drvorednih stabala vrlo ograničena zbog blizine okolnih građevina, podzemnih instalacija i prometnih propisa koji definiraju minimalne širine nogostupa u izgrađenim dijelovima naselja", kažu u riječkoj gradskoj upravi. Zadar, drugi grad čije se ime našlo na vrhu liste onih koji će se najbrže i najviše zagrijavati, ima samo deset metara četvornih zelenila per capita. Izračunao je to dr. sc. Darko Znaor na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku. Iako Grad Zadar ima programe koji se odnose na zelene površine te je razvijao i razvija projekte zelenih površina, neki od tih projekata ne mogu se provesti zbog objektivnih razloga. Naime, zbog nepostojanja većine u Gradskom vijeću prvih pet mjeseci prošle i svih sedam mjeseci ove godine Grad funkcionira s tehničkim proračunom, koji ograničava trošenje novca, a velika većina EU projekata nalaže lokalno sufinanciranje u manjim udjelima. Ono što su u Gradu Zadru ipak riješili, a čime bi trebali ublažiti nezadovoljstvo građana zbog činjenice da privatni investitori pri gradnji stambenih zgrada vješto zaobilaze ispunjavanje obveza o minimalnim udjelima zelenih površina na terenima na kojima grade, pokretanje je izrade izmjena i dopuna Prostornog plana grada Zadra, u okviru čega se treba povećati udio zelenih površina za projekte gradnje stambenih objekata.

Osijek ima sreće što u svome povijesnom nasljeđu ima kulturu parkova, koju je uspio sačuvati do danas. To je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj i s čak 17 parkova, koji je dvije godine zaredom proglašen hrvatskim Eco-Cityjem.

Otporniji

Aktualna gradska vlast nastoji ih što bolje obnoviti, a dostupnost EU sredstava dobrodošao je izvor. Kao mjere prilagodbe klimatskim promjenama jačanjem otpornosti urbane sredine Gradu Osijeku su u srpnju prošle godine dodijeljena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za ozelenjivanje urbanih površina - gradskih ulica, kao i prigradskih naselja, u vrijednosti od 697 tisuća eura, od čega Fond osigurava 80, a Grad Osijek 20 posto. Sve pripreme koje prethode sadnji ukupno 1697 stabala su u tijeku, a navedena stabla planirano je posaditi u sezoni sadnje jesen/zima ove godine. Usto, u svibnju je Gradu Osijeku iz iste mjere dodijeljeno dodatnih nepunih 350 tisuća eura za sadnju dodatnih približno 700 stabala uz šetnicu na lijevoj i desnoj obali rijeke Drave. Ona će biti posađena 2025.

HINA

"Ove godine planiramo zasaditi oko 2350 novih stabala, što je četiri puta više nego 2021., kada sam preuzeo odgovornost za vođenje Osijeka. Uz proračunska sredstva, koja smo u mandatu udvostručili, tražimo i alternativne izvore financiranja ozelenjivanja gradskih ulica. Na dva natječaja Fonda za zaštitu okoliša dobili smo više od 840 tisuća eura za sadnju oko 4500 stabala i grmova, koja počinje na jesen. Tako će zeleni Osijek biti još zeleniji i otporniji na klimatske promjene", prokomentirao je Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka. Usto, Grad Osijek od 2021. do 2024. stalno povećava sredstva za održavanje javnih zelenih površina. Pri tome se vodi računa da se u sklopu održavanja tih površina povećaju sredstva ne samo za sadnju stabala nego i za njihovo održavanje.

I Grad Pula, kako se može iščitati na njegovim web-stranicama, u skladu sa svojim zelenim politikama, i ove godine nastavlja projekte čiji je cilj prilagodba klimatskim promjenama. Riječ o devet projekata koji se osim iz proračuna financiraju i novcem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na poziv Fonda Pula je u listopadu 2022. aplicirala dvjema prijavama i za obje je odobreno 788.581,31 euro od maksimalno mogućih 796.336,85 eura. Tim novcem Grad Pula formirat će urbanu šumu Monvidal, gdje je projektom planirana sadnja 116 stabala i 259 sadnica visokog grmlja, kao i park na Hidrobazi, gdje će se zasaditi 132 stabla i 608 sadnica visokog grmlja te 362 sadnice srednje visokog grmlja. Planirane su i tzv. zelene nadstrešnice.

O ublažavanju toplinskih urbanih otoka razmišljaju i u hrvatskoj metropoli, pa se tako u Zagrebu provodi više projekata s ciljem ozelenjivanja gradskih površina, a u njima sudjeluje više gradskih ureda. "Tijekom prosinca 2023. završena je i usvojena Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba, čija je izrada financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Ona je izrađena za cijelo područje Grada Zagreba za razdoblje do 2034. godine i predstavlja novi pristup planiranju urbanog krajobraza sinergijom zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama", poručili su iz Grada. Prošle godine osnovana je Radna skupina za ozelenjivanje, koju vodi gradonačelnik. n