Na portalu GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku od sada su dostupni podaci o gustoći naseljenosti svih područja u Hrvatskoj prema rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine. Broj stanovnika po četvornom kilometru moguće je proučiti na razini jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina te naselja.

Najgušća naseljena prostorna jedinica na razini gradova i općina u Hrvatskoj je - grad Rijeka, s čak 2488,75 stanovnika po četvornom kilometru. Slijede Split sa 2022,51 i tek treći je grad Zagreb, koji ima 1196,33 stanovnika po četvornom kilometru. Odmah poslije njih je - Slavonski Brod sa 921 stanovnikom po četvornom kilometru. Nasuprot njima su najrjeđe naseljene prostorne jedinice u Hrvatskoj, koje, iako bi to nekome u ovom dijelu Hrvatske možda palo na pamet, nikako nisu u Slavoniji i Baranji. To su općina Lanišće (1,86 stanovnika po četvornom kilometru) u Istarskoj županiji, općina Udbina (1,95) u Ličko-senjskoj županiji te općina Civljane (2,06) u Šibensko-kninskoj županiji.

Kada je riječ o naseljima, popisom stanovništva iz 2021. utvrđeno je kako od ukupno 6757 naselja njih 195 nije naseljeno, odnosno imaju 0 stanovnika. Takva su naselja u kartografskom prikazu na mrežnoj stranici GeoSTAT istaknuta zasebnim razredom ("Nema pojave"). Najnižu gustoću naseljenosti imaju lička naselja Divoselo, Počitelj i Tiškovac Lički, s po 0,02 stanovnika po četvornom kilometru. Uvjerljivo je najgušće naseljena Nova Mokošica (Dubrovnik), stambeno naselje višekatnica na površini od oko 0,37 četvorna kilometra izgrađeno po programu društveno poticane stanogradnje, s 15.046,69 stanovnika po četvornom kilometru. Cijeli grad Dubrovnik, pak, ima gustoću naseljenosti od znatno nižih 291,38 stanovnika po četvornom kilometru. Od naselja nakon Mokošice slijedi naselje Split (6495,49) te nedavno u medijima po napadu na policajce spominjani Parag (Općina Nedelišće), najveće romsko naselje u Hrvatskoj (čak 5762,73).



Najniža gustoća naseljenosti zapravo je općenito primjetna u brdsko-planinskim područjima Hrvatske te depopulacijskim područjima Like, Gorskoga kotara, Korduna, Banovine i zapadne Slavonije. Bijelom bojom označen je i velik dio Bjelovarsko-bilogorske županije, a osobito prednjači najveći dio dalmatinskog zaleđa, pa čak i obale u Ličko-senjskoj županiji - prostorno najvećoj u Hrvatskoj i najnenaseljenijoj. Tako i prostor grada Gospića kao centra te županije ima samo 11,89 stanovnika po četvornom metru.

Na prostoru Zadarske i Šibensko-kninske županije obala je pak dobro naseljena, no zaleđe slabo. Problem s manjim brojem stanovnika u Slavoniji i Baranji ima, pak, velik dio Baranje, jugozapadni dio Osječko-baranjske županije, sam jugoistok Vukovarsko-srijemske, zapadni dio Požeško-slavonske županije te osobito velik dio Virovitičko-podravske županije.

To, naravno, ne vrijedi za Istru i Rijeku, gdje i prosječno osjetno veći životni standard od hrvatskog prosjeka bitno veći broj ljudi usmjerava prema životu ondje. Solidno je naseljen i prostor južne Dalmacije, od Splitsko-dalmatinske županije naniže. Obilježje je, pak, Hrvatskog zagorja i Međimurja kontinuirano umjerena gustoća naseljenosti.

Iako biste možda očekivali da je područje Osijeka, kao središta Slavonije, najgušće naseljeno u Slavoniji i Baranji - nije tako. Naime, Osijek je na samo 550,79 stanovnika po četvornom metru, a Slavonski Brod čak 921,82. Slijede Vinkovci, Nova Gradiška pa Vukovar, Požega, Jarmina, Đakovo, Beli Manastir i Nuštar, koji zatvara prvih deset u Slavoniji sa 111,84 stanovnika po četvornom kilometru. Od poznatijih mjesta koja nisu među najgušće naseljenih 10 spomenimo primjerice općinu Čepin, koja je na 80,09 i grad Našice sa 69,65 stanovnika po četvornom kilometru.

{embed_infobox_gray}257376{/embed_infobox_gray}