snimio GOJKO MITIĆ
IZVJEŠĆE DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU
U Hrvatskoj je 2040 skloništa, u njih stane manje od 10 % stanovništva
Nakon revizije izdano je 158 naloga i preporuka za uklanjanje nepravilnosti
U 2040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od 10 % svog stanovništva, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništima za građane.
Skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana, što je 9,5 % stanovništva prema popisu iz 2021. Više od tri četvrtine skloništa, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 Zagrepčana. Gradovi obuhvaćeni revizijom upravljaju s 476 skloništa, od čega ih je 170 dano na korištenje. Kao primjer dobre prakse Revizija je navela Finsku, koja uz Švicarsku ima najviše izgrađenih skloništa u Europi. Njihova javna skloništa mogu prihvatiti više od 4,5 milijuna građana, od ukupno 5,6 milijuna, a po potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni, pak, kažu da svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište.
Hrvatska je, otkriva izvješće, miljama daleko od tog standarda - ne zna broj ni stanje svojih skloništa, a zakoni ne definiraju što se misli pod javnim skloništem. Još krajem 1998. općinama i gradovima ukinuta je obveza gradnje javnih skloništa, a poslije i obveza investitorima da pri gradnji stambenih i poslovnih zgrada grade i skloništa. Potom je investitorima koji zbog određenih razloga nisu bili obvezni graditi sklonište ukinuta i obveza da na to ime plate doprinos za njegovu izgradnju. Revizija je utvrdila i da je Zakon o sustavu civilne zaštite (CZ), koji je na snagu stupio 2015., propisao da općine i gradovi preuzimaju upravljanje i održavanje javnih skloništa na svom području, no nije utvrdio što se pod tim podrazumijeva. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, koja je tada bilo nadležna za sustav CZ-a, nije im izdala naputak o tumačenju javnih skloništa i načinu preuzimanja poslova, zbog čega za revizije nije bilo moguće utvrditi koja skloništa bi trebala biti u njihovoj nadležnosti. Zbog svega toga gradovi su različito postupali sa skloništima, s tim što se javio i problem upravljanja skloništima u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama, pri čemu najčešće nisu riješeni imovinskopravni, odnosno vlasnički, odnosi.
Vlada je 2019. donijela Procjenu rizika od katastrofa za Hrvatsku, ali tu nisu predviđeni rizici koji mogu nastati ratnim djelovanjem i terorizmom te nema propisanih obveza i tehničkih normativa za gradnju skloništa, upozorava Revizija pitajući se kako svrhovito utvrditi lokacije za gradnju skloništa i lokacije na kojima bi se pri izgradnji stambenih ili objekata javne namjene gradile podrumske i druge prostorije za potrebe sklanjanja ljudi. Državni plan djelovanja civilne zaštite iz rujna 2023., kao i drugi državni planski dokumenti, skloništa više ne spominju kao objekte za sklanjanje stanovništva. Do 2015. postojala je obveza voditi registar skloništa, a poslije ne - ni za općine i ni za gradove koji su ih preuzeli, a ni za Ravnateljstvo civilne zaštite.
Zbog toga MUP, odnosno Ravnateljstvo CZ-a, ne raspolaže podatcima o broju i stanju skloništa i drugih objekata za sklanjanje stanovništva u velikim nesrećama i katastrofama, stoji u izvješću. No Ravnateljstvo je za potrebe revizije prikupilo podatke o broju i kapacitetu skloništa na području županija od područnih ureda CZ-a, u sjedištima županija. Podatci o površini skloništa, stupnju otpornosti, stanju i opremljenosti, kao i o vlasništvu, upravitelju i drugom, nisu dostavljeni ili su nepotpuni. Prema pisanom obrazloženju Ravnateljstva, područni uredi CZ-a su te podatke neslužbeno prikupili, pa oni nisu pouzdani i ažurirani, a nema ni podatka je li nakon 2000. bilo izgradnje skloništa. Prema podatcima iz rujna 2023., Hrvatska ima 2040 skloništa za građane, s kapacitetom za 367.965 osoba, što je 9,5 % ukupnog stanovništva (prema popisu iz 2021.). Ta se skloništa nalaze u 100 gradova i općina, 2007 ih je u 77 gradova, a 33 skloništa su na području 23 općine. Kako Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova, proistječe da 405 općina i 50 gradova nemaju skloništa za građane. Najviše ih je u Zagrebu - 1055, ili 51,7 % ukupnih u RH.