Dok HZMO kaže kako 74 posto zahtjeva za priznanje prava na mirovinu riješi unutar rokova i da dužna postupka ovisi o više faktora, dio novih umirovljenika čiji zahtjev nije riješen u roku žali se da konačno rješenje čeka i po šest mjeseci, a time i isplatu svoje prve mirovine.

Prema posljednjim podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska ima 1.226.530 korisnika mirovina, a prosječno primaju 580 eura neto. Nije riječ o velikom iznosu, riječ je o udjelu u prosječnoj netoplaći od oko 44 posto, no za očekivati je da će zasluženu mirovinu dobiti na vrijeme. Ipak, dio novih umirovljenika na isplatu svoje prve mirovine nakon prestanka radnog odnosa, odnosno mirovinskog osiguranja, čeka i po šest mjeseci. Kako ne bi živjeli posve bez primanja, HZMO im isplaćuje predujam, no umirovljenici mjesecima moraju čekati i na njega.

Isplata predujma

Sličan je slučaj 65-godišnje administrativne službenice (podatci poznati redakciji) koja je, nakon više od 43 godine rada, krajem studenog, mjesec dana prije umirovljenja, predala zahtjev za mirovinu od kraja prosinca 2023. Rok za donošenje rješenja je od 30 do 60 dana od podnošenja zahtjeva. Ona je tek u travnju dobila rješenje da joj se priznaje pravo na starosnu mirovinu, te joj je određen predujam, s prvom isplatom sredinom travnja. No početkom lipnja njezin postupak još je u tijeku jer čeka rješenje kojim će se odrediti pripadajuća svota mirovine.

Osiguranik može 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti HZMO o svojoj namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, što se zove pretkompletiranje podataka, i HZMO tvrdi kako ono omogućava brže ostvarivanje prava i točniji informativni izračun mirovine. Naša umirovljenica kaže kako je napravila pretkompletiranje u rujnu te ističe da je radila za istog poslodavca cijeli radni vijek, a devet godina dodatno je kontinuirano imala ugovor o djelu kod drugog poslodavca. "Nije mi jasno što se događa i zašto postupak toliko traje kada sam sve što sam trebala predati predala na vrijeme. Informacije dobivam na kapaljku - na telefon ih je jako teško dobiti, a mailom odgovaraju da je sve regularno", požalila se. Dodala je kako je njezina znanica na rješenje čekala više od četiri mjeseca, no bar je predujam dobila brže.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević za Hinu je istaknuo kako im se umirovljenici javljaju s tim problemom, a među njima je i kolega iz stranke, koji je također čekao više od pola godine na svoju prvu mirovinu. "Ima dosta umirovljenika kojima mirovine kasne kada odu u mirovinu tako da dio vremena provode zaista jako teško, novca nemaju", istaknuo je. Situaciju je ocijenio složenom, dodavši kako neki umirovljenici potroše mirovinu iz drugog mirovinskog stupa prije nego što im dođe mirovina iz prvog stupa. Ljudi onda ne mogu platiti režije, hranu, neki kasne sa stanarinom, neki se uspiju snaći kod svoje djece, rodbine ili prijatelja, a neki nemaju ni tu mogućnost, naveo je Gabričević.

Pri tome je problem što predujam ne primaju svi i on se ne isplaćuje automatizmom, nego HZMO akontaciju odobrava u predmetima kada je vidljivo da su ispunjeni uvjeti za priznanje prava na mirovinu, ali se visina mirovine ne može odrediti jer nisu poznati svi potrebni podatci za njezin izračun.

Kompletiranje podataka

Gabričević se slaže kako je akontacija dobra ideja, kojom se pokušavaju smanjiti posljedice čekanja na prvu mirovinu, ali upozorio je i kako ona ne rješava problem unutar sustava koji se mora riješiti. "Kada bi svi u roku od dva mjeseca dobili mirovinu, ne bi nitko postavljao pitanja jer mnogi imaju otpremninu i mogli bi toliko preživjeti do dolaska prve mirovine. Međutim, čim prođe pet ili šest mjeseci, onda je situacija zaista kritična", upozorio je.

Upitan o razlozima kašnjenja prvih mirovina, HZMO je Hini odgovorio kako u pravilu donosi rješenja u zakonom propisanom roku. Na činjenicu u kojem roku će to biti utječe urednost zahtjeva, jesu li svi podatci kompletirani, o kojem se pravu radi, radi li se o predmetima u kojima činjenice utvrđuju druga nadležna tijela, odnosno na sve utječe složenost predmeta i mogućnost pribavljanja podataka koji nedostaju. Kao neke od problema na koje nailazi HZMO je naveo da se nedostajući podatci o stažu ili plaći pribavljaju od drugih tijela ili poslodavca, a postoje i predmeti u kojima su podatci tijekom rata uništeni ili izgubljeni, pa se utvrđuje jesu li možda pohranjeni u arhivu ili drugim tijelima.

Poseban slučaj je ako se podnosi zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu, za što je dodatno potrebno vještačenje, a HZMO također ističe specifičnost 2023. godine s obzirom na ukupan broj podnesenih zahtjeva zbog zakonskih izmjena i ostvarivanja prava na isplatu dijela obiteljske mirovine. HZMO je također naveo kako je prosječno rješavanje za 74,1 posto zahtjeva u okvirima predviđenih rokova, a za 25,9 posto provodi se dodatno kompletiranje potrebnih podataka. n